Geni i paraziti

VIDEO: Bolest kostiju i malarija ubili Tutankamona

Slika nije dostupna
Mladi faraon Tutankamon, čiji je uzrok smrti prije 3000 godina ostao tajnom, umro je najvjerojatnije od malarije u kombinaciji s bolesti kostiju.

Faraon Tutankamon, legendarni egipatski dječak-kralj, najverojatnije je umro od posljedica malarije u kombinaciji s koštanim oboljenjem.

'Budući da je Tutankamon umro u 20. godini, 1324. prije Krista i kako nije imao nasljednika, egiptolozi su špekulirali da su nasljedne bolesti verojatni uzrok njegove smrti', rekao je Zahi Havas iz egipatskog Vrhovnog vijeća za starine.

Znanstvenici su za potrebe novog istraživanja koristili analizu DNK i rendgenske snimke. Proučavali su 16 mumija od kojih je 11, uključujući i Tutankamona, bilo iz kraljevske obitelji 18. dinastije.

Analize koje su trajale od 2007. do 2009. imale su za cilj odrediti krvno srodstvo među mumijama, kao i utvrditi je li Tutankamon obolio od nasljednih bolesti.

Znanstvenici su prikupili dokaze da je Tutankamon bio sin Amenotepa III., usjpešnog i popularnog kralja, koji je kasnije poznat kao Akenaton, a bio je suprug kraljice Nefertiti. Obje mumije imaju nekoliko identičnih morfoloških karakteristika, a imaju i istu krvnu grupu.

Autori studije zaključili su i da je Tutankamonova majka najverojatnije mumija koja nosi oznaku KV35YL i čije ime za sada nije poznato.

'Nalazi navode na zaključak da su za smrt Tutankamona najverojatnije odgovorni loša cirkulacija krvi u koštanom tkivu, uz slabljenje ili djelomično uništenje kostiju, u sprezi s malarijom', napisao je Havas, jedan od glavnih autora studije. Naveo je i da je utvrđeno da je Tutankamon imao prijelom noge.

Znanstvenici su postavili dijagnozu u najvećoj mjeri zahvaljujući genetskim analizama. One su dokazale da su članovi Tutankamonove obitelji patili od niza deformiteta nastalih kao posljedica Kellerove bolesti koja razara koštane stanice.

Kad su skenirali Tutankamonovu mumiju, znanstvenici su otkrili ne samo da je iamo teški oblik kifoskolioze, iskrivljene kralježnice, nego je patio i od deformacije nožnih prstiju, poznate kao oligodaktilija. Uslijed tog stanja njegovo je lijevo stopalo bilo skvrčeno te je osjećao bolove kad je hodao.

'Na drevnim crtežima vidimo Tutankamona kao odapinje strijelu, ali ne stojeći, nego sjedeći u nosiljci. To je neobično', kaže Hawass. 'U njegovom smo grobu pronašli stotinu štapova za hodanje. U početku se mislilo da je to simbol moći, ali u pitanju su drevne štake, koje su se očito upotrebljavale. On je jedva mogao stajati bez pomoći'.

'Dijagnozu potkrepljuje otkriće štapova za hodanje i lijekova u Tutankamonovoj grobnici', naveli su stručnjaci. Zaključke istraživanja će objaviti u publikaciji Američkog medicinskog udruženja.

'Cilj CT-skana iz 2005. je bio utvrđivanje je li ubijen, zbog toga jer su ranije rendgenske snimke pokazale da u njegovoj lubanji postoji rupa', rekao je Havas. 'Ali je utvrđeno da rupa potječe od mumifikacije. No, otkrili smo veliku frakturu njegove lijeve natkoljenice, što je vjerojatno imal oveze s njegovom smrću'.

Havas pretpostavlja da je u pitanju mogao biti pad. No, DNK testovi pokazuju tragove parazita koji uzrokuje malariju kod ljudi. Taj je parazit pronađek i kod mnogih drugih mumija. Havas je uvjeren da je ozbiljni prijelom u kombinaciji s parazitom glavni uzrok kraljeve smrti.

Tutankamon i njegovi preci bili su gotovo nepoznati arheolozima dok 1922. godine, dok u Dolini kraljeva, 500 kilometara južno od Kaira, nije otkrivena njegova netaknuta grobnica. Forenzička naliza je pokazal da je Tutankamon u trenutku smrti imao između 17 i 19 godina.

Povezane teme