Ovo UN-ovo izvješće na 79 stranica bit će objavljeno u Bruxellesu 6. travnja.
Znanstvenici su se dugo sporili o tome koliko visoke temperature mogu pomagati ili štetiti biljkama i farmerima. Biljke, dok rastu, apsorbiraju ugljični dioksid, glavni
staklenički plin, i ispuštaju ga dok trunu.
"Globalna poljoprivredna proizvodnja će vjerojatno rasti s porastom prosječne globalne temperature do tri stupnja Celzijusa, ali kada dođe do toga, vrlo je vjerojatno da će početi padati", kaže se u nacrtu UN-ovog izvješća.
Biljke u tropskim i suhim regijama od Afrike do Azije trpjet će manji porast temperature, a glad će na tom području biti povezana s prijetnjama poput suša i poplava.
No, nekim biljkama u umjerenim regijama, kao što su dijelovi Europe ili Sjeverna i Južna Amerika, topliji svijet bi mogao pogodavati rastu.
"U umjerenim regijama, umjereno zagrijavanje će koristiti žitnim usjevima i pašnjacima, ali će i malo zagrijavanje smanjiti ispašu u suhim i tropskim regijama", kaže se u nacrtu UN-ovog izvješća.
"Daljnje će zagrijavanje povećati negativne učinke u svim regijama", dodaje se u nacrtu izvješća.
U Južnoj Americi, na primjer, usjevi riže trebali bi se smanjiti do 2020. godine dok će se usjevi soje povećati u umjerenim zonama.
Ovo izvješće upozorava da bi zagrijavanje moglo pogoršati nedostatak vode i hrane u nekim regijama, posebno u zemljama u razvoju.
A porast razine mora prijetit će obalnim područjima.