Nove analize pokazuju da se prema ljudskim ostacima iskopanima kraj toga kamenog spomenika na jugozapadu Engleske može zaključiti da je to bilo groblje od nastanka oko 3.000. g. prije Krista do 2.500. g. prije Krista, kad je podignut i veći kameni krug.
Prije su arheolozi mislili da su ljudi ondje pokapani samo od 2.700. do 2.600. g. prije Krista.
"Radimo na hipotezi da je Stonehenge mjesto za mrtve", kaže Mike Parker Pearson, arheolog sa sveučilišta u Sheffieldu koji vodi iskapanje na toj lokaciji. "Čini se da je to sasvim jasno".
"Još nešto: čini se da je u Stonehengeu pokapana društvena elita, možda neka drevna britanska kraljevska dinastija", dodao je.
Stonehenge je građen između 3.000. i 1.600. g. p. n. e. kao hram, groblje i astronomski kalendar ili možda sve troje, a te kamene krugove katkad nazivaju i "britanskim piramidama".
Turisti onamo odlaze cijelu godinu, a na ljetni suncostaj, najduži dan u godini na sjevernoj hemisferi, oko trideset tisuća posjetitelja i druida okupi se ondje na cjelonoćnoj svetkovini.