- Stanje je bolje nego što smo očekivali, vidimo znatan napredak u oporavku šumskih predjela. Doduše, ne bi htjeli ništa tvrditi što se budućnosti tiče, ali čini se da stvari idu nabolje, kaže Pekka Kauppi sa Sveučilišta u Helsinkiju.
Znanstvenici su promijenili metodologiju istraživanja.
- Do sada smo se usmjeravali isključivo na mjerenje veličine šumskih područja, no sada smo uključili i druge komponente, uključujući ukupnu biomasu na tim područjima i količine ugljika pohranjenog u flori, objašnjava Kauppi.
Tako su znanstvenici postigli bolje razumijevanje stvarnih prirodnih resursa.
- Dobili smo bolju i potpuniju sliku cijelog ekosistema, kaže Kauppi.
Prema dobivenim rezultatima ispada da se udio šumskih predjela, u 22 od 50 najšumovitijih zemalja, u posljednjih 15 godina zantno povečao.
Taj trend prati i količina ukupne biomase i pohranjenog ugljika u polovici od istih 50 zemalja.
Ipak, istraživanje je pokazalo da se šumsko područje i njegova biomasa u najvažnijim, kišnim šumama Brazila i Indonezije, i dalje smanjuje.
Taj rezultat još je jednom potvrdio ključnu povezanost razvijenosti te gospodarskog rasta pojedinih zemalja i područja sa stanjem šuma.
- Ruralno, siromašnije stanovništvo treba stalno više i više zemlje za uzgoj poljoprivrednih kultura i stoke pa im ne ostaje drugo nego krčiti šume, objašnjava Kauppi nastavak tog negativnog trenda, koji bi u budućnosti mogao poništiti pozitivne efekte zabilježene najnovijom studijom.