Prvi pokušaj lansiranja dvostupanjske rakete visoke 55 metara i teške 327 tona, prekinut je iz zapovjednog centra NASA u posljednje dvije sekunde odbrojavanja, zbog ‘automatike’, izvijestio je CNN, koji je izravno prenosio lansiranje. Dva sata kasnije, Falcon 9 se u drugom pokušaju uspješno vinuo u svemir, što označava veliki korak prema privatizaciji američkih svemirskih letova. Nakon tri minute leta, nad oceanom se odvojio prvi stupanj rakete Falcon 9, a drugi stupanj je nastavio let prema orbiti, ukupnog trajanja desetak minuta.
Falcon 9 za pogon koristi tekući kisik i raketni kerozin RP-1. Prvi stupanj rakete ima devet motora tipa SpaceX Merlin ukupne potisne snage od 495 tona, a drugi stupanj ima jedan motor SpaceX Merlin, vakumskog potiska od 61 tone i vremena izgaranja 345 sekundi, prema podacima s web stranice tvrtke SpaceX, koja ističe ‘pouzdanost’ kao glavnu kvalitetu svoje rakete. SpaceX ima ugovor s NASA-om vrijedan 1,6 milijardi dolara za 15 letova Falcona 9 - tri probna leta i 12 misija za dostavu tereta na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS) od 2011. do 2015. U ugovoru postoji opcija za povećanje vrijednosti posla za 3,1 milijardi dolara. Tvrtka također posjeduje ugovore za lansiranje komercijalnih tereta za kupce u Argentini, Kanadi, Europi, Izraelu i SAD-u.
Pored toga SpaceX će biti kandidat za buduće ugovore s NASA-om za program letova američkih astronauta na ISS od 2013. SpaceX nudi fiksne cijene lansiranja satelita i drugog svemirskog tereta, koje se zavisno od težine i prostora koji zauzimaju u svemirskoj kapsuli na vrhu rakete, kreću od 45,8 do 51,5 milijuna dolara po lansiranju. Tvrtku SpaceX pokrenuo je prije osam godina internetski poduzetnik Elon Musk, osnivač financijskog servisa PayPal i tvrtke Tesla Motors, koji je uložio više od 100 milijuna dolara vlastitih sredstava. Rakete Falcon 9 izrađuju se u bivšoj tvornici motora za Boeing 747 u predgrađu Los Angelesa.
Tvrtka zapošljava oko 900 radnika a planira proizvoditi 12 raketa Falcon 9 i četiri svemirske kapsule godišnje. Tvrtka je 2006. dobila 300 milijuna dolara vladinih jamstava za razvoj programa za prijevoz tereta na ISS, a kasnije i spomenuti ugovor od 1,6 miljardi dolara za opskrbu ISS od 2011. do 2015. (Hina)