'Za sada nema naznaka kako bi moglo doći do bilo kakve promjene u našem položaju, barem ne za vrijeme mandata predsjednika Busha' izjavio je na konferenciji predstavnik Sjedinjenih Država Harlan Watson.
Drugi dan konferencije, večer prije izbora u Sjedinjenim Državama ponudio je tračak nade, jer se čini kako bi pobjediti mogli Demokrati koji su skloniji rješenju ekoloških problema. No bilo kakav novi zakon suočit će se s vetom predsjednika Busha koji smatra kako zahtjevi za smanjenjem štetnih zračenja mogu bitno naštetiti ekonomskom razvoju njegove zemlje.
Znanstvenici globalni porast temperature u proteklom stoljeću pripisuju akumulaciji ugljičnog dioksida, metana i drugih plinova nagomilanih u atmosferi.
Watson tvrdi kako Sjedinjene Države dobrovoljno rade na smanjenju štetnih plinova, te kako su u tome bolje od drugih država koje su potpisnice Protokola iz Kyota koji istiće 2012. godine.
'S nekoliko pohvalnih iznimki, može se primjetiti kako ispuštanje štetnih plinova nanovo raste' kaže Watson.
Manik Roy, promatrač kongresa za Pew Centar koji se bavi istraživanjem klimatskih promjena kaže kako svijet ' ne bi trebao dignuti ruke od Sjedinjenih Država do 2008. godine' kada će proći vrijeme Georgea W. Busha.
'Ogromne se promjene mogu vidjeti na ovom skupu i na shvaćanju klimatskih promjena' kaže Roy.
Protokol iz Kyota
Protokol potpisan u Kyotu zahtjeva od 35 industrijaliziranih zemlja smanjenje ispuštanja štetnih plinova za barem pet posto do 2012. godine.
Konferencija u Nairobiju, na kojoj sudjeluje 165 zemalja ratificirala je sporazum, te raspravlja o tome koji su vremenski rokovi prihvatljivi za ispunjenje zahtjeva tog protokola.
Zatvaranje većeg dijela industrije istočne Europe početkom 90-tih godine, te raspad Sovjetskog bolka smanjili su ispuštanje štetnih plinova svih industrijaliziranih zemalja za nešto više od tri posto u razdoblju od 14 godina. U isto vrijeme Sjedinjene Države povećale su svoja ispuštanja za čak 16 posto.
'Hitnost situacije zaista je zastrašujuća' kaže Steve Sawyer ravnatelj Greenpeace Internationala 'na kraju dana, buduće nam generacije neće moći oprostiti što činimo.'
'Ovisnost' Kine o ugljenu izazvat će ekološku katastrofu
Iako je potpisnica sporazuma iz Kyota Kina kroz proteklo desetljeće ispušta nevjerojatne količine štetnih plinova. Kako je ugljen nihov primarni energetski izvor situacija postaje sve gora.
Iako je potpisnica sporazuma iz Kyota Kina ispušta nevjerojatne količine štetnih plinova kroz proteklo desetljeće. Kako je ugljen nihov primarni energetski izvor situacija postaje sve gora.
Kina je drugi najveći svijetski proizvođać štetnih plinova, odmah nakon SAD-a. Uz to je najveći svijetski korisnik ugljena. Problem je što kao zemlja u razvoju nije obavezna smanjiti ispuštanja plinova prema Protokolu iz Kyota.
Oko 70 posto energije u Kini dolazi od izgaranja fosilnih goriva i ugljena. Prošle je godine, prema službenim podacima, u toj zemlji sagrađeno oko 117 elektrana na ugljen, gotovo jedna svaka tri dana. No čak i vlada priznaje kako je njihov broj znatno veći, jer su neke pod lokalnim i provincijskim upravama. Sve se elektrane grade pod izgovorom ekonomskog rasta i razvoja.
Kineska proizvodnja ugljena duplo se povećala u posljednjih 16 godina. Tako sse sada na godinu u toj zemlji proizvodi čak 2,16 milijardi tona ugljena.
Ogromna količina štetnih plinova koja se ispušta u atmosferu ima veoma vidljive i kratkoročne štetne posljedice na okoliš.
Zato je čak pet kineskih gradova na popisu od deset najzagađenijih na cijelom svijetu.
Čak i kada bi kineska vlada smanjila proizvodnju i korištenje ugljena za 16 posto, još uvijek bi ugljen ostao najveći izvor energije za zemlju s populacijom od čak milijardu i 300 milijuna ljudi.
'Kineska vlada mora ispraviti svoja razmišljanja o ekonomskom rastu, trebali bi se više usredotočiti na cijenu koju zbog toga plaća okoliš' kaže Yang Ailun stručnjak za energetske izvore iz kineskog Greenpeacea.
'Trebamo naći druge izvore energije i nastaviti s razvojem ekonomije. Ne možemo i dalje koristiti toliku količinu fosilnih goriva' kaže Ailun.