Proglašenjem ZERP-a smanjit će se onešičćenje

Slika nije dostupna
Onečišćenje mora zbog nedopuštenih brodskih postupaka, čišćenja i ispiranja tankova te izbacivanja otpadnih voda, velik je problem u poluzatvorenim morima kao što je Jadransko jer utječe na morske organizme, njihova staništa te na obalne aktivnosti i turizam, izjavio je Igor Tomažić, znanstvenik sa

zagrebačkog Instituta "Ruđera Boškovića".

Po njegovim riječima premda se nenadana onečišćenja mora zbog pomorskih katastrofa ili izgreda, koji su relativno rijetki, u
potpunosti ne mogu spriječiti, operativna onečišćenja u Jadranu, koja se događaju u prosjeku svaki drugi dan, moguće je smanjiti uspostavom sustava koji omogućuje otkrivanje onečišćenja i nadzor brodskog prometa.

Tomažić, član Europske grupe stručnjaka za satelitski nadzor uljnog onečišćenja na moru (EGEMP), podsjeća da je u travnju 2007. pokrenut servis Europske agencije za sigurnost na moru koji primjenom satelitske tehnologije omogućuje operativno otkrivanje uljnog onečišćenja na moru.

Glavni instrument za detekciju onečišćenja je radarski SAR (Synthetic Aperture Radar). koji emitira elektromagnetsko zračenje te prima povratno raspršenje nastalo na gravitacijsko-kapilarnim valovima, kaže Tomažić iz Grupe za satelitsku oceanografiju Zavod za istraživanje mora i okoliša IRB-a.

Kako objašnjava, uljno onečišćenje na moru prigušuje kapilarne valove te smanjuje hrapavost mora, tako da je onečišćena površina mora u neskladu s okolnim morem te ju je moguće otkriti. Međutim, kako dodaje, postoje i drugi prirodni fenomeni (vjetar, alge) koji na sličan način smanjuju hrapavost mora te je osim satelitske detekcije potrebna i zrakoplovna ili brodska potvrda mogućeg onečišćenja.

Znanstveni institut Europske komisije (JRC) izradio je statistički pregled mogućih uljnih onečišćenja dobivenih analizom satelitskih snimaka SAR od 1999. do 2004. kako bi se kvantificiralo uljno onečišćenje u Sredozemlju.

Po Tomažićevim riječima rezultati te studije pokazuju najveći broj
mogućih onečišćenja na glavnim brodskim rutama te velika onečišćenja u Jadranu.

"Zasebna analiza za područje Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP) te za Jadran bez toga pojasa pokazala je da je gustoća onečišćenja (normaliziran broj mogućih onečišćenja s površinom pokrivenom satelitskim snimkama) unutar ZERP-a bila od 2000. veća i do 70 posto u odnosu na ostali dio Jadrana. Proglašenjem ZERP-a 2003. gustoća onečišćenja je smanjena u odnosu prema 2002. i gotovo izjednačena s područjem Jadrana bez ZERP-a", izjavio je.

Po podatcima JRC-a u Ispri na području ZERP-a 2003. zabilježeno je 31 onečišćenje, a 2004. - 24 onečišćenja. Na čitavu Jadranu od 1999. do 2004. u prosjeku je godišnje bilo 180 nedopuštenih izlijevanja, a površina je najčešće iznosila od 1 do 10 kvadratnih kilometara.

Navodi da su u istoj analizi uspoređena moguća onečišćenja u
francuskom ekološkom pojasu (ZPE) i u području oko njega te je pokazano da se nakon proglašenja francuskog pojasa smanjila gustoća onečišćenja u pojasu za 70 posto i neznatno povećala izvan njega, s napomenom da Francuska aktivno sudjeluje u zaštiti svog pojasa i satelitskim i zrakoplovnim nadzorom.

Tomažić zaključuje da će potpuna provedba ZERP-a, uz cjelokupan sustav njegova nadzora, dodatno smanjiti operativna uljna onečišćenja u Jadranu, što je nesumnjivo, kako napominje, za dobrobit svih obalnih država Jadranskog mora.