U posljednje je vrijeme paleontologija zaokupljena žestokim raspravama dvaju suprotstavljenih povijesnih stajališta.
Jedni podupiru Darwinovu teoriju, koja tvrdi da su neandertalci bili preci homo sapiensa, a drugi tvrde da su došli do spoznaje da su neandertalci bili čak razvijenija ljudska bića od homo sapinesa.
Smatra se da su neandertalci nastanjivali planet pola milijuna godina, a nestali su naprasno u nejasnim okolnostima.
Prvi put pojavili su se u Europi i živjeli na tom području stotine tisuća godina. Povjesničari tvrde da Europu ne bi napustili olako i bez traga.
Ta su bića imala primitivna obilježja: izražene nadočne lukove i velike čeljusti. Njihove su glave bile mnogo veće od glava današnjih ljudi, jer im je i mozak bio mnogo veći.
Prosječna visina muškarca bila je 1,65 m, a težina 90 kg. Žene su u prosjeku bile 10 cm niže.
Svi pokazatelji govore da su neandertalci imali zasebnu, drugačiju kulturu od ostalih hominida i životinja.
Znali su kako koristiti vatru te su izrađivali oruđe od kamena, što govori da su homo sapiensi i neandertalci koristili znanjem dvaju različitih izvora.
Također su zakapali svoje mrtve, a to su, uz njih, činili još samo homo sapiensi.
Kada se u Europi pojavio homo sapiens, dvije su vrste 10 000 godina koegzistirale na tom teritoriju. Neandertalci su živjeli u južnoj Španjolskoj, Gibraltaru i Pirenejima, a potom su naglo izumrli.
Ostaci neandertalaca prvi su put pronađeni 1856. u Njemačkoj, a istraživači su dali jasno objašnjenje njihova nestanka.
U skladu s dogmama darvinizma, neandertalci su bili proglašeni najbližim rođacima i precima homo sapiensa.
Pristalice ove teorije vjeruju da su se u nekoj fazi neandertalci transformirali u moderne ljude, a oni koji u tome nisu uspjeli, jednostavno su nestali i po principu prirodne selekcije i natjecanja između savršenijih i primitivnijih vrsta.
Studije o lubanjama neandertalske djece otkrile su karakteristične crte modernih ljudi.
Portugalski povjesničar Joao Zilhao bio je gorljiv zagovaratelj te teorije nakon što je otkrio takve lubanje u Portugalu.
Slične su lubanje otkrivene u Francuskoj, Hrvatskoj i Bliskom istoku.
No, 1997. istraživači sa Sveučilišta u Münchenu su analizirali DNK ostataka prvog pronađenog neandertalca.
Tvrde da su različitost između gena neandertalaca i homo sapiensa prevelike da bi ih se smatralo 'rođacima'.
Tu su informaciju potvrdile dvije slične studije o ostacima neandertalaca pronađenima u Gruziji 1999.
Nova senzacija je stigla sa Sveučilišta u Zürichu gdje su španjolski istraživač Maricia Ponce de Leon i Švicarac Christoph Zollikofer usporedili lubanje dvogodišnjeg neandertalca i kromanjonaca iste dobi.
Istraživanja su pokazala da su se kosti lubanja dvoje djece razvijale drugačije, što dokazuje da su im geni bili potpuno drugačiji.
Na temelju gore navedenih činjenica istraživači iz SAD-a i Europe zaključili su da neandertalci nisu bili ni preci ni rođaci homo sapiensa.
To su bile dvije različite vrste potekle iz različitog roda davnih humanoida.
Prema zakonu vrsta, nisu se mogle miješati. Dakle, neandertalci su bili posebna vrsta bića, stvorili su vlastitu neovisnu kulturu, ali naši su ih preci uništili.
Predstavljeni rezultati su izazvali pravi šok. Ispada da je evolucija bila u stanju proizvesti nekoliko tipova ljudskih bića, a Darwinova se teorija pokazala nevaljalom.
Došli smo do spoznaje da je homo sapiens postao dominantan na planetu agresijom, ratom i uništavanjem druge civilizacije, a ne mirnim udruživanjem s manje razvijenim vrstama.
Autor popularnih knjiga o korijenima ljudi, profesor Jean Jacques Hublin sa Sveučilišta Bordeaux je zastupnik novog pristupa neadertalcima.
Kaže da se mnogo godina vjerovalo da je homo sapiens sinonim za kulturu, ali odjednom su arheološke iskopine demonstrirale da neandertalci nisu bili primitivne poluzvijeri, kao što se do sada vjerovalo.