Usprkos vjerovanju da broj samoubojstava raste krajem jeseni i početkom zime zbog mraka, novo istraživanje pokazalo je da su podjednako opasna i mjesta na kojima je ljeti stalno dan. 'Tijekom dugih razdoblja stalnog svjetla, važno je održati neki pravilan ritam i dovoljno spavati kako bi se održalo mentalno zdravlje', piše Karin Sparring Bjorksten s instituta Karolinske u Švedskoj. Ona je s kolegama objavila to istraživanje u časopisu BMC Psychiatry. Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), svake se godine ubije 877 tisuća ljudi. Na svako uspješno samoubojstvo dogodi se i od 10 do 40 pokušaja, dodaje WHO.
Znanstvenici su već prije povezali poremećaj spavanja s povećanom opasnošću od samoubojstva u ljudi s psihijatrijskim poremećajima, te u adolescenata, ali još se ne zna postoji li takva veza i u općoj populaciji. Švedska je ekipa znanstvenika proučavala varijacije broja samoubojstava po godišnjim dobima na cijelom Grenlandu, od 1968. do 2002. i otkrila grupiranje samoubojstava u ljetnim mjesecima. To je bilo posebno izraženo na sjeveru zemlje, gdje sunce ne zađe od kraja travnja do kraja kolovoza.
'Svjetlo je samo jedan od mnogih čimbenika'
'Otkrili smo da su u razdobljima stalnoga dana samoubojstva bila nasilnija i učestalija', pišu Bjorksten i kolege. 'Na sjeveru zemlje 82 posto svih samoubojstava dogodila su se u mjesecima stalnoga dana'. U većini tih samoubojstava bili su uključeni mladi muškarci i bila su nasilna: oni su se ustrijelili, objesili ili skočili s visoka mjesta. Na ta tri načina život je oduzelo 95 posto samoubojica.
Istraživači misle da je svjetlo možda izazvalo poremećaj serotonina, kemikalije u mozgu koja se povezuje s raspoloženjem, što je dovelo do pojačane impulzivnosti koja u kombinaciji s nedostatkom sna možda tjera ljude da se ubiju. 'Svjetlo je samo jedan od mnogih čimbenika u složenoj tragediji samoubojstva, ali ova studija pokazuje da veza možda postoji', kaže autorica studije Bjorksten.