Klimatolozi i fizičari samo se još nisu dogovorili je li za sve krivo globalno zatopljenje ili ulazak u ledeno doba. U sedam mjeseci ove godine, štete od prirodnih katastrofa veće su nego u cijeloj prethodnoj godini.
Svi se znanstvenici slažu vrlo vjerojatno bit će još gore. Ne slažu se samo je li to zbog globalnog zagrijavanja, ili pak ulaska u malo ledeno doba, kojem uzrok nalaze u kozmičkim zrakama, koje zemlju bombardiraju iz svemira.
'Sunce nas štiti, međutim zadnjih 10 godina se uočava da taj sunčev magnetski štit slabi i posljedica toga je više oblačnosti, a to znači da sunčeve zrake teže dopiru do zemlje i manje nas griju', ističe fizičar Vladimir Paar.
Rusijom zbog nedostatka oblaka tako vladaju nesnosne i nezapamćene vrućine i haraju požari, koji gutaju sve pred sobom i onečišćuju zrak. Drastične promjene vremena mogu biti pokazatelj i globalnog zatopljenja i globalnog zahladnjenja, pa kako ćemo znati jesmo li u glacijalu?
>>'Posljednji događaji dokaz globalnog zatopljenja'
Fizičara Paara pitali smo može li znanost proračunati kad ćemo ući u ledeno doba i hoćemo li mi toga biti svjesni.On tvrdi da znanost to ne može proračunati. 'Ako u sljedećih pet zima bude hladno kao ova zima, ili još hladnije, onda ćemo znati', jednostavno odgovara Paar.
Ili ćemo znati kad nam kruh poskupi 500 posto, jer se pšenica smrznula u srpnju kao prije 300 godina za vrijeme posljednjeg malog ledenog doba. Ili kad nam Talijani saonicama preko sjevernog Jadrana dođu na feragosto i kad budemo hodali Savom.
Jednom kad počne, malo ledeno doba trajat će 50 godina. Ni geološke katastrofe ne bi nam trebale biti strane. Paar kaže kako nije istina da nas se vulkani ne mogu ticati, jer se četiri najveća europska vulkana nalaze oko Sicilije.
Kad vulkani izbace velike količine ugljikovog dioksida opet može doći do zagrijavanja koje će prekinuti malo ledeno razdoblje. I fizičari i klimatolozi i meteorolozi slažu se u jednom. Nekad će biti promjenjivo, a nekad neće.