Željezov oksid bio je podvrgnut uvjetima poput onih koji se odvijaju u Zemljinoj unutrašnjosti gdje se susreću njena dva najdublja sloja. Pod 1650 °C i tlakom koji je 690 000 puta većem od atmosferskog tlaka na razini mora, došlo je do promjene u svojstvu provodljivosti elektriciteta.
No, ono što zapanjujuće, a i što istaknuto u časopisu Physical Review Letter od strane tima koji je proveo eksperiment, jest da unatoč ovakvoj promjeni svojstva metala, nije došlo do promjene strukture istoga. To je neuobičajeno, budući da takve promjene kod materijala gotovo uvijek prati promjena strukture tih materijala
Ovakvo otkriće moglo bi biti značajno za dublje shvaćanje utjecaja Zemljine jezgre na magnetno polje koje okružuje naš planet.
Tim znanstvenika sa Carnegie Institution for Science u Washingtonu ponovio je eksperiment s istim materijalom, no ovaj put su ga podvrgnuli temperaturi od 2200 °C i tlaku 1.4 milijuna puta većem od atmosferskog tlaka na razini mora, te došli do izuzetnih saznanja. Naime, ovaj metal može, ovisno o temperaturi i tlaku, biti i izolator i vodič elektriciteta i to bez promjene oblika.
Inače, ovaj željezov oksid, zajedno sa magnezijem čini većinu sloja zemljine unutrašnosti koji obavija njenu jezgru, te se upravo zbog toga zahvaljujući ovom otkriću može doći do novih saznanja o Zemljinom magnetnom polju.