Osam najpoznatijih vizija budućnosti (i zašto se nikada neće ostvariti)

Slika nije dostupna
Budućnost obećava čuđenje i strah i već je dodirnula mnoge dijelove ljudske mašte. Ipak se čini kako se ljudska mašta, kad je u pitanju budućnost, svodi na osam najčešćih verzija.

8. Totalitarna država

Strogo propisana pravila i uloge čovjeka u društvu sa zastrašujućim i 'obožavanim' vođom te jednako groznom propagandom koja ljude 'zaskaće' iz svakog kutka. Takva planeta ima brutalnu policijsku jedinicu i vrši represiju na bilo kakav oblik kreativnosti i komunikacije među stanovnicima.

Prvi se takve budućnosti naše planete dotaknuo George Orwell u svom romanu 1984. godine.

Aldous Huxley je u romanu 'Vrli novi svijet' proširio Orwellovu viziju svijeta. Njegova je zemlja antiutopija koja, između ostalog, predviđa oblikovanje društva učenjem u nesvjesnom stanju. 

Ljudi su zdravi i sretni, ali im je potrebna posebno stvorena sintetička droga Soma. Osim toga izvor sreće potmognut je eliminiranjem čestih izvora ljudskog nezadovoljstva. 

Huxley je pomogao 'zacementirati' viziju budućnosti u obliku totalitarne države. 

Filmovi s takvom vizijom:

'O za osvetu', 'Brazil', 'Fahrenheit 451', 'Gattaca', 'Zeleni Soylent'...

Zašto se takva budućnost nikada neće dogoditi: 

Vlade se postepeno razvijaju u sve nekompetentnije za provođenje takve totalne represije. Istina je da smo okruženi plazmama, ali s njih nas uglavnom bombardiraju samo promidžbene poruke i meka pornografija. 

Osim toga čita filozofija Orwellovog totalitarizma počiva na strahu. Istina je kako bi poneki predsjednici i danas voljeli biti 'obožavani vladari', ali za takvu bi vrstu diktature ipak prvo trebali pitati za dozvolu nekoliko multinacionalnih korporacija. 

7. Retro-Futuristička utopija

Potpuno odstranjivanje nereda i javne golotinje, laserski tuševi i razna napredna i korisna tehnologija, sretne hetero normalne obitelji, moćna i neobjašnjivo dobroćudna vlada, roboti koji obavljaju poslove koje inaće obavljaju ilegalni imigranti te leteći automobili. 

S robotom kućnom pomoćnicom, letenjem do obližnjeg dosko cluba, nevjerojatbnim optimizmom i četverosatnim radnim danom takve se vizije najviše dotaknuo film The Jetsons. 

Filmovi s takvom vizijom: 

Metropolis, Povratak u budućnost II, Star Trek: The Next Generation, Gospodar neba i svijet sutrašnjice...

Zašto se takva budućnost nikada neće dogoditi: 

Pisci utopističkih djela čini se uvijek stvara svijet s potpuno drugačijim ljudima nego su oni koji danas žive. Njihove vizije više podsjećaju na alternativni svemir nego li na ljudsku budućnost. Optimistične i sretne obitelji i dobroćudne vlade. Takvo nešto zaista ne zvuči uvjerljivo. 

6. Rašireni urbani pakao

Izrazito visoka stopa kriminala, policija koja nije u stanju držati stvari pod kontrolom, masovno uzimanje droge za bijeg od stvarnosti, koruptirani poslovnjaci koji žive od patnje siromašnih, stanovi koji podsjećaju na unutrašnjost Louvrea, te masovni znakovi posljedica globalizacije. 

Jedan od najboljih primjera je Blade Runner i  With movies like Blade Runner i Djeca Čovječanstva. Optimizam je zamijenjen grubim cinizmom, a planeta je na rubu izumiranja. Osim toga svi muškarci hodaju uokolo s bradom od tri dana. 

Filmovi s takvom vizijom: 

12 mamuna, Paklena naranča, Peti element, Robocop, Bijeg iz New Yorka, Zemlja živih mrtvaca...

Zašto se takva budućnost nikada neće dogoditi: 

Korporacije koje proizvode žilete nikada neće dozvoliti takav razvoj situacije. 

5. Invazija neprijateljski nastrojenih vanzemaljaca

Vanzemaljci koji podsjećaju na insekte i gmazove, zatim oni koji izgledaju baš poput ljudi, ali se kasnije ispostavi da se mogu pretvoriti u insekte ili gmazove, sa vojnom snagom koja je naprednija od naše tisućama godina. No uvijek imaju slabu točku pa zahvaljujući ljudskoj inteligenciji i njihovom potpunom nepoznavanju vlastite anatomije sve završi u korist ljudima uz nezaobilaznu lekciju o veličini i snazi ljudskog duha.

Herbert George Wells prvi je svojim je Ratom svjetova nasilne vanzemaljce doveo u naše noćne more, zajedno s garancijom kako svaki vanzemaljac ima neku nevjerojatno glupu i jednostavno iskoristivu slabost. 

Filmovi s takvom vizijom: 

Bojno polje zemlja, Dolazak...

Zašto se takva budućnost nikada neće dogoditi:

Prema dosadašnjim saznanjima jedino zašto vanzemaljci posjećuju našu planetu su povremene otmice i eksperimenti. Prolaze čitava svemirska prostranstva samo kako bi ostavili trag u žitu na nekom polju. Malo je vjerojatno kako će na taj način uskoro biti spremni za potpunu invaziju. 

4. Invazija prijateljski nastrojenih vanzemaljaca

Vanzemaljci koji izgledaju baš kao ljudi, ili neko drugo slatko i neodoljivo biće, koji dolaze na Zemlju kako bi ljude nečemu naučili te se sprijateljili s njima. Dolazi do čudesnih kontakta za obje vrste s nezaobilaznim lekcijama o nedostatku i primitivizmu ljudskog duha. 

Vanzemaljci ne dolaze uvijek kako bi nas pobili, a ako ne onda ćemo sigurno saznati zašto bi možda trebali. 

Prvi je takvu viziju obradio klasik Dan kad je Zemlja stala iz 1951. godine. U filmu vanzemaljac imenom Klaatu na Zemlju dolazi sa svojim robotom Gortom kako bi nam pomogao da se spasimo od nas samih. Na kraju ga ljudi jednostavno ubiju. 

Filmovi s takvom vizijom: 

Kontakt, Stranac u stranoj zemlji, 2001: Odiseja u svemiru

Zašto se takva budućnost nikada neće dogoditi: 

Znanstveno je dokazano da nijedno biće ne može nametnuti dominaciju svoje planete u svemiru ako nije naoružano nevjerojatno naprednim strojevima. Svaka vrsta kojoj su dostupni resursi neophodni kako bi uopće došli do naše planete tako daleko stigla je samo zahvaljujući tome što je uništavala svoje protivnika. Zato ako vanzemaljci ikada dođu na Zemlju bit će to samo zato što su saznali da je neki od naših organa afrodizijak za njihove žene. 

3. Vladavina robota 

Roboti sa sviješću o svom postojanju i mogućnostima te oružjem umjesto ruku, zaboravljaju zašto su stvoreni i zavladaju planetom. Prvo što imaju na umu je uništenje ljudske vrste. S druge strane roboti postoje kako bi pomogli ljudima u nevolji.

Prvi je robote nalik ljudima opisao Isaac Asimov, otac suvremene robotike. Prema njegovoj knjizi snimljen je i film Ja, Robot. Godine 2035., roboti su postali više od automatske kućne pomoćnice. Njima prepuštamo sve naše svakodnevne obaveze i poslove. Čini se kako pomalo zaboravljaju tri osnovna postulata Isaaca Asimova: 

1. Robot ne može nauditi ljudskom biću ili ne reagirati ako ovom prijeti opasnost
2. Robot mora slušati ljudske naredbe osim ako se iste kose s Prvim zakonom
3. Robot mora štititi sebe dok god se to ne kosi s prva dva zakona

Filmovi s takvom vizijom: 

Terminator, Matrix...

Zašto se takva budućnost nikada neće dogoditi: 

U ovoj je viziji skriveno čak pomalo beznadnog optimizma. U čitavu je priču 'upakirana' želja da su ljudi u stanju stvoriti bića naprednija od njih samih.  

2. Post nuklearna pustopoljina

Nepregledna pustinjska prostranstva, nestašica osnovnih tekućina, obično vode i benzina, natjecanja u nasilju, prisjećanja na razdoblja kada su se snimali filmovi i pisale knjige.

Prije 20 godina Pobješnjeli Max držao je nevjerojatni rekord na kino blagajnama. Dokazao je kako nije nužno imati nevjerojatno velik budžet za snimanje filma sve dok netko 'propisno' mlati nekog drugog, posebno ako se pri tome kreću nevjerojatnom brzinom. Nakon toga cijela je generacija odrasla na spoznaji Hollywooda kako se mnogo novca može zaraditi snimajući film u pustinji i napuštenim tvornicama. 

Filmovi s takvom vizijom:
Omega Man, Planet majmuna...

Zašto se takva budućnost nikada neće dogoditi: 

Za nuklearni rat i njegove posljedice ne možemo baš u potpunosti garantirati da nisu mogući. No judi koji se pojavljuju u ovakvim filmovima uglavnom spadaju među one za koje žene kažu kako nikada ne bi bile s njima pa sad i da su posljednji na planeti. Čini se da nam prema tim scenarijima prije prijeti izumiranje. 

1. Međugalaktičko mega društvo 

Putovanja među galaksijama i međusobna posjećivanja različitih svjetova idu usporedo s ekspanzijom zapadnih svjetskih sila poput SAD-a, pa sve vrste u svemiru govore istim jezikom, engleskim. 

Kada, i ako ikada, čovjek izađe iz našeg sunčevog sustava, bit će to za nas poput jedrenja. Sve otkada je Kirk krenuo prema zvijezdama ljudi idu na dugačka putovanja svemirom zajedno s ukoćenom posadom svjesnom neizgovorenih prijetnji iz svemira. 

Filmovi s takvom vizijom:
Zvjezdane staze, Zvjezdana vrata, Futurama, Dina: Pješčani planet, Babylon 5...

Zašto se takva budućnost nikada neće dogoditi:

Prema našim dosadašnjim saznanjima ispada kako je svemir uglavnom prazan prostor s ponešto kamenja. Ako tamo negdje postoji inteligentna vrsta nije vjerojatno kako ćemo uskoro s njima stupiti u kontakt. 

Povezane teme