Izrađen od uspravno postavljenih sićušnih ugljikovih cijevi, ovaj materijal gotovo je 30 puta tamniji od ugljikove supstance kojom se američki Nacionalni institut za standarde i tehnologiju služi kao mjerilom za crno.
Taj je materijal blizu dugo traženom idealnom crnom koje može apsorbirati sve boje spektra i ne reflektirati ništa, objavio je Reuters.
"Sva svjetlost koja uđe apsorbira se", kaže Pulickel Ajayan koji je vodio istraživanje na sveučilištu Rice u Houstonu.
"Gotovo da pomiče granicu količine svjetlosti koju jedan materijal može apsorbirati"
Ukupan indeks refleksije iznosi 0,045 posto, što je više od triput tamnije nego niklo-fosforna slitina koja trenutačno ima status najtamnijega materijala na svijetu.
Za usporedbu, obična crna boja ima indeks refleksije od pet do deset posto.
Istraživači koji traže najtamniji materijal vjeruju da će ući u
Guinnessovu knjigu rekorda, ali njihov će rad vjerojatno imati i
drugih posljedica.
Ajayan kaže da se taj materijal može upotrijebiti u konverziji
solarne energije.
"Zamislite materijal koji upija svu svjetlost koja padne na nj", kaže. Taj bi se materijal mogao upotrijebiti i u infracrvenoj detekciji ili u astronomskim promatranjima.
Novi se materijal sastoji od ugljikovih nano-cjevčica, 400 puta
tanjih od vlasi kose. Ugljik pomaže u apsorpciji dijela svjetlosti.
Cjevčice stoje uspravno kao vlati trave, a taj raspored pomaže u hvatanju svjetlosti u sitne proreze.
Istraživači su i površinu toga saga od nano-cjevčica učinili
nepravilnom i grubom tako da i ona smanjuje reflektiranje svjetlosti.
Profesor Sir John Pendry koji je bio predvidio mogućnost proizvodnje takvoga materijala, komentira ovaj znanstveni uspjeh za BBC Science i kaže da rezultati obećavaju.
"Napravili su najtamniji materijal koji znanost poznaje", rekao taj teoretski fizičar s londonskoga Imperial Collegea za BBC News.
"Primjena je moguća u poboljšanju efikasnosti solarnih ćelija, solarnih panela i svugdje gdje vam treba prikupljanje svjetlosti", objašnjava znanstvenik.
Znanstvenici su novi materijal testirali dosad samo na bijeloj
svjetlosti. Sad treba provjeriti kako se ponaša s infracrvenom i
ultraljubičastom svjetlošću i ostalim valnim dužinama, npr. s
radijacijom kojom se služe u komunikacijskim sustavima.