Znanstvenici su došli do zaključka da gradski golubovi ne samo da prepoznaju ljude, već nikada ni ne zaboravljaju lica iako su tu osobu primjerice, vidjeli tek jednom. Golubovi, prema njihovim tvrdnjama, za prepoznavanje lica koriste facijalne karakteristike koje su za svakog čovjeka jedinstvene poput otiska prsta.
Pitomi golubovi trenirani u laboratoriju u ranijim su studijama pokazali zavidnu razinu percepcije, no nova studija je prvi put rađena na nepripitomljenim, gradskim golubovima. Rezultati su bili zaista zanimljivi.
Tijekom eksperimenta koji je trajao nekoliko mjeseci dvije znanstvenice, obje slične građe i boje kože, bile su odjevene u laboratorijske kute različitih boja. Obje su u jednom parku u centru Pariza svakodnevno hranile golubove. U prvoj fazi eksperimenta prva ih je ignorirala, dozvoljavajući im da mirno jedu, dok ih je druga tjerala od hrane. U drugoj fazi eksperimenta niti jedna ih nije tjerala, no oni su uporno izbjegavali znanstvenicu koja ih je tjerala u prvoj fazi ekperimenta. U trećoj fazi eksperimenta znanstvenice su zamijenile kute. No, ni to nije zavaralo golubove. Oni su i dalje bježali od one koja ih je ranije tjerala.
'Vrlo je vjerojatno da su je prepoznali po licu jer su obje bile iste dobi, iste građe i iste boje kože. Interesantno je da su divlji golubovi spontano za raspoznavanje koristili najrelevantniju karakteristiku pojedinaca - crte lica, a ne primjerice laboratorijsku kutu koja je pokrivala 90 posto tijela', kazala je koautorica studije, dr. Dalila Bovet sa Sveučilišta Ouest Nanterre La Defense u Parizu.
'Činjenica da golubovi 'znaju' kako odjeća nije dobar način razlikovanja ljudi pokazuje da su te ptice razvile sposobnost da 'vide razlike između pojedinih ljudi'. Ta prilagodba može biti rezultat dugog perioda zajedništva s ljudima, od ranije faze pripitomljavanja golubova do života u gradovima', kazala je znanstvenica.
U daljnjim istraživanjima, najavila je, fokusirat će se na to jesu li golubovi naučili da ljudi često mijenjaju odjeću, ili za prepoznavanje imaju genetsku predispoziciju.
Rezultati istraživanja prezentirani su na godišnjoj konferenciji Društva za eksperimentalnu biologiju u Glasgowu.