'Zatopljenje kojemu smo svjedoci dosad nije viđeno u ljudskoj povijesti', ističe Charles Greene, oceanolog sa sveučilišta Cornell u državi New York, na istoku SAD-a i glavni autor studije objavljene u časopisu Ecology za studeni.
Nastave li se promjene na Arktiku i na sjevernom Atlantiku, moglo bi doći do promjene toka oceanskih struja na razini planeta, s mogućim težim posljedicama za svjetsku klimu i za biosferu, prema tim znanstvenicima.
U zadnjih pedeset godina otapanje leda i ledenjaka na Arktiku povremeno je ubrzavalo pritjecanje hladne vode s niskim udjelom soli iz Sjevernoga ledenog mora u sjeverni Atlantik.
>> Istraživanje: Globalno zagrijavanje polova posljedica ljudskog djelovanja
>> Globalno zatopljenje: Sjeverni pol po prvi puta postao otok
Ta je pojava poremetila ekosustav sve do Južne i Sjeverne Karoline, uzrokujući veća zemljopisna premještanja mnogih biljnih i životinjskih vrsta, kako pokazuje istraživanje.
Istraživači su prikupili podatke o klimi analizirajući uzorke leda i sedimentnih slojeva uzete bušenjem, koji pokazuju što se događalo u zadnjih 65 milijuna godina.
Zemlja se u tom razdoblju nekoliko puta zagrijavala i hladila, a posljedice je ublažavalo širenje odnosno smanjivanje arktičkog leda.
'Kada se Arktik hladi, a ledenjačke gomile i led se šire, pojačava se odbijanje Sunčevih zraka od leda', tumači Greene. 'A kada se više Sunčevih zraka odbija nego što ih upija voda, dolazi do općeg zahladnjenja', dodaje.