Kako asteroidi nisu tako daleko u svemiru i kako ozbiljno mogu utjecati na zemaljske prilike, pokazuju veće ili manje katastrofalne situacije koje su do sada izazvali, barem one za koje mi znamo.
Prije 65 milijuna godina asteroid promjera 10-ak kilometara pao je na Jukatan i istrijebio dinosaure. 1908. godine bio je velik tek 60 metara, a nakon udarca u Sibir izgorjelo je 2. 000 četvornih kilometara šume, što znači da bi u urbanijem dijelu zemlje takav asteroid mogao uništiti grad veličine New Yorka.
2002. godine jedan je proletio kraj Zemlje i okrznuo atmosferu. U siječnju ove godine asteroid je promašio naš planet za oko pola milijuna kilometara, što je udaljenost Mjeseca od Zemlje.
'Obrana od asteroida sada je počela biti jako važno pitanje jer se počelo pričati o upotrebi nuklearnog oružja u obrani Zemlje, a da bilo koja država ili vojska uvodi nuklearno oružje u svemir bez konsenzusa na Zemlji i nije baš najbolje rješenje', rekao je astronom višnjanske zvjezdarnice Korado Korlević.
A kada se postigne dogovor za obranu, morat će se izabrati i oružje.
'Tehnike su različite, od onih koje gledamo u filmovima, da ga raznesemo nekakvom eksplozijom, do toga da se on lijepo oboji, recimo u crnu boju, da se na taj način promijeni njegov koeficijent refleksije i prepustimo Suncu da ga odgura dalje od Zemlje, da mu promijeni putanju', rekao je s Goran Hudec s Tekstilno-tehnološkog fakulteta.
Nažalost, 10 posto tog svemirskog kamenja nije vidljivo današnjim teleskopima. Ipak, jedna opasna gromada je uočena. Div širok 250 metara u travnju 2029. prvi put bi trebao biti u prolazu, a hoće li i u travnju 2036. svratiti, još se ne zna. Mogućnost je 1: 45. 000. Neki se boje da je vjerojatnost još i veća jer bi proletjeti ili sletjeti trebao baš na petak 13.