Tijekom eksperimenta dobrovoljci su govorili hipotetskom konkurentu za isto radno mjesto istinu ili laž, važnu za primanje na posao. Odmah poslije toga nudilo im se da kupe pojedinu robu. Začuđujuće, ali ljudi koji su preko telefona slagali, željeli su kupiti tekućinu za ispiranje usta, a laž napisana elektronskom poštom, izazivala je želju kupovanja sapuna.
>> Natjecanje u amaterskom laganju
Ljudi su uistinu podsvjesno željeli ne samo da se očiste poslije prljavog postupka, već i da operu onaj dio svog tijela koji je u tome sudjelovao. 'Postoji mnoštvo manifestacija slične veze između apstraktnih pojmova i ljudskog ponašanja. To je iskoristio, naprimjer, još Wolf Messing, poznati psiholog', kaže šef Centra za psihičko zdravlje Ruske akademije medicinskih znanosti, Sergej Jenikolopov.
Ne može svatko prepoznati lažova
Prema njegovim riječima, čovjek treba samo pomisliti na tuču i odmah počinje mrdati nogama, a ruke se automatski skupljaju u stisnute šake, prenosi Glas Rusije.
'Goethe je govorio: 'Kad je čovjek u zabludi, to može primijetiti bilo tko, a kada laže, ne može svatko'. Prava laž je cijela znanost, ne postoji uzalud izraz 'nadahnuto lagati'. Čovjek treba misliti kako se ponašati da izgleda pošteno, a laž pravih obmanjivača može vidjeti samo poznavatelj psihologije i fiziologije, pa i detektor laži', objašnjava Jenikolopov.