Klimatske promjene zagrijavaju Arktik ali hlade Antarktiku

Slika nije dostupna
Arktik i Antarktika doista su na posve suprotnim stranama i kada je riječ o djelovanju klimatskih promjena koje izazivaju ljudi, a koje na sjeveru tope led dok na jugu izazivaju hladne vjetrove, rekli su jučer znanstvenici.

I sjeverni i južni pol izloženi su sunčevu zračenju i sve većoj razini stakleničkih plinova koji zagrijavaju klimu, rekli su istraživači. No i Antarktika je izložena djelovanju ozonske rupe koja se tijekom ljeta zadržava visoko iznad tog kontinenta.

"Svi dokazi ukazuju da učinci koje izazivaju ljudi imaju veliku ulogu u promjenama koje vidimo na oba pola, a vrlo je teško naći dokaze koji bi tomu proturječili", rekla je Jennifer Francis, znanstvenica sa sveučilišta Rutgers u New Jerseyu koja proučava atmosferu.

Ispitivanja mnogih prije napravljenih studija o polarnoj klimi, koja će biti objavljena 6. svibnja u časopisu Eos, "dodatno umanjuju arsenal onih koji ustraju na tome da klimatske promjene koje izaziva čovjek nisu nešto zbog čega bi se trebali zabrinjavati", rekla je Francis za agenciju Reuters u telefonskom razgovoru.

"Prirodne klimatske promjene i globalno zagrijavanje zapravo rade zajedno te su Arktik doveli u novo klimatsko stanje u kojem ima mnogo manje morskog leda", rekao je oceanograf James Overland iz američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu. "Vrlo su mali izgledi da se klima vrati na stanje od prije 20 godina", rekao je.

Na Antarktici ozonska rupa dodaje novi čimbenik već složenim klimatskim obrascima, tvrdi Gareth Marshall iz britanskog instituta za praćenje Antarktike.

Promjene zračnih pritisaka zajedno s stanjenim stratosferskim ozonom odgovorne su za jačanje zapadnih vjetrova koji pušu preko Južnog oceana nešto sjevernije od većeg dijela Antarktike.

Ti vjetrovi izoliraju veći dio južnog kontinenta od nekih utjecaja globalnog zatopljenja, rekao je Marshall. No iznimka je Antarktički poluotok koji se pruža prema Južnoj Americi gdje su promjene dramatične jer vjetrovi koji štite ostatak kontinenta ne štite i poluotok.

Ozonska rupa u stratosferi, uzrokovana uporabom kemikalija koje uništavaju ozon, mogla bi se u potpunosti popraviti do 2070. godine zbog toga što je zahvaljujući međunarodnim sporazumima u uporabi sve manje takvih kemikalija. Ozonski omotač štiti Zemlju od sunčeva zračnja no oporavak omotača vjerojatno će otvoriti put zagrijavanju središnjeg dijela Antarktike, rekli su znanstvenici.