Bez obrane

Jesmo li spremni za solarnu oluju stoljeća?

Slika nije dostupna
Pitanje katastrofe uzrokovane solarnom olujom nije pitanje mogućnosti, već pitanje vremena. Prema svemu sudeći, vremenski okvir je sve manji, a pitanje koje se logično nameće jest, jesmo li spremni na posljedice?

Jedna od najvećih katastrofi s kojom bi se čovječanstvo moglo suočiti počela bi 18 sati nakon što Sunce izbaci kuglu plazme težine 10 milijardi tona - nešto što je činilo prije i nešto što će sigurno učiniti još mnogo puta.

Kad se ta izbačena koronalna masa zabije u Zemlju, struja u čitavoj globalnoj mreži bi naglo porasla. transformatori bi bili uništeni, ostali bi bez svjetla, pokvarila bi nam se hrana, a kao posljedica nestašice struje, kompletan javni transportni sustav bi kolabirao.

Visestruki 'Černobil'

Unutar nekoliko tjedana pomoćni generatori u nuklearnim elektranama bi se ugasili, a električne pumpe koje hlade reaktore bi stale. Rezultat - višestruko taljenje jezgri reaktora. 'Zamislite 30 Černobila diljem SAD-a', ističe John Kappenman, energetski stručnjak za ranjivost energetske mreže na utjecaje iz svemira, prenosi popsci.com.

Znanstvenici spomenutu katastrofalnu solarnu oluju kategoriziraju kao visoko posljedični događaj rijetke pojavnosti. Mnogi znanstvenici koji proučavaju svemirske vremenske pojave ističu da Zemlju uskoro očekuje upravo jedna takva oluja. Iako ta oluja može udariti bilo kad, obično se veže za vrhunac 11-godišnjeg ciklusa sunčevih pjega. Sljedeći ciklus ima vrhunac 2013. godine.

Pravovremena prognoza

Što onda napraviti? Prvo, treba napraviti što je preciznije moguću prognozu udara solarne oluje. Drugo, energetska mreža morala bi biti ugašena na par sati i to na izrazito velikom području, što zahtjeva veliku koordinaciju. Kako bi se smanjio gubitak novca zbog gašenja mreže, prognoza bi morala biti vrlo točna. Ipak, ako se uzme u obzir alternativa i posljedice, taj gubitak brzo blijedi u usporedbi.

Prošlog listopada NASA-ini znanstvenici najavili su Solar Shield program, koji bi pratio solarne erupcije i predviđao solarne oluje. Iako je to dobar korak u sprječavanju katastrofe, on se oslanja na satelit lansiran još 1997 godine i koji je bio dizajniran za uporabu na samo pet godina.

Baš kao što gradimo velike nasipe protiv stoljetnih poplava, tako trebamo napraviti zaštitu protiv stoljetnih solarnih oluja', zaključio je Thomas Popik, autor peticije poslane američkoj Nacionalnoj regulatornoj komisiji.