No, s obzirom na prirodu kostiju, otkriće postavlja nova pitanja o ulozi Neandertalaca u povijesti Homo sapiensa.
Tek nešto malo ostataka suvremenog čovjeka, starijih od 28 tisuća godina, pronađeno je u Europi.
Utvrđivanje porijekla kostiju i njihove starosti provela je ekipa znanstvenika pod vodstvom dr. Erika Trinkausa sa Sveučilišta u St. Louisu.
No, iako su nedvojbeno utvrdili njihovu starost pa i ocjenu da se radi o ostacima Homo sapiensa, Trinkaus i njegov tim također su na njima zamijetili neke detalje koji su tipični za građu kostiju naših evolucijskih rođaka, Neandertalaca.
Najstariji ostaci neandertalaca pronađeni u Europi stari su oko 400 tisuća godina. Ti snažni lovci zauzimali su područje od Britanije i Iberijskog poluotoka pa sve do Izraela na jugu i Uzbekistana na istoku.
Moderni čovjek je, pak, na područje Europe stigao tek prije 40 tisuća godina. A već 10 tisuća godina kasnije neandertalci su praktički nestali s područja Europe.
Prije 24 tisuće godina i posljednji pripadnici neandertalaca u Europi su izumrli.
I dok mnogi istraživači smatraju da su neandertalci naprosto izumrli, zbog klimatskih promjena ili zbog intelektualne nadmoći Homo sapiensa, jedan mali dio znanstvenika vjeruje da su se križali s modernim čovjekom i tako doprinijeli nešto i našem današnjem genetskom kodu.
- Znamo da je rani Homo sapiens bi prilično čudna sorta, bili su različite građe nego mi danas, mnogo jači, sabitiji, rekao je prof. dr. Clive Gamble, no izrazio je oprez glede zaključka da je to posljedica miješanja s neandertalcima.
- Mislim da je jedini način da dobijemo odgovor na to pitanje DNK test. Ako izuzmemo DNK iz kostiju "običnog" neandertalca dobit ćemo uzorak pripadnika vrste koja je jedno vrijeme živjela uz Homo sapiensa i moći ćemo ga usporediti s DNK Homo sapiensa i neandertalaca koji su živjeli prije nekoliko stotina tisuća godina, kada Homo sapiens još nije hodao Zemljom, kaže Gamble.