Kada se vratio u selo o kamenju je obavijestio mještane sela. Ubrzo su za pastirovo otkriće saznali i djelatnici muzeja u Sanliurfu, desetak kilometara od sela te su stupili u kontakt s njemačkim arheolozima, a krajem 1994. areheolog Klaus Schmidt započeo je iskapanje. Ono što je otkrio je zadivljujuće. 'Gobekli Tepe je najvažnije arheološko nalazište na svijetu’, rekao je arheolog David Lewis-Williams, profesor na Sveučilištu u Johannesburgu. Mjesto je opisao kao 'izvanredno' i 'najvažnije' mjesto na svijetu, piše Daily Mail.
Što je to zapanjilo inače trezven akademski svijet? Duguljasto kamenje su zadivljujući megaliti. U većinu njih su upisane bizarne slike, većinom veprovi i patke u lovu i igri. Krivudave serpentine su drugi motiv. Na megalitima su prikazani lavovi i rakovi. Kamenje predstavlja ljudski oblik. Do danas je iskopano 45 kamena, a vidi se da su složeni u krug od pet do deset metara, ali postoje indicije da će ih se otkriti još mnogo više. Nekoliko jedinstvenih faktora čini Gobeki Tepe arheološkim nalazištem. Prvo je zapanjujuće doba, staro je najmanje 12.000 godina, možda čak i 13.000. (Stohenge je sagrađen 3.000 godina prije Krista). Kako su lovci sagradili nešto tako fascinantno? Schmidt spekulira da su se skupine lovaca sastajale na tom mjestu i gradili ga nekoliko desetljeća. Ta je informacija značajna jer pokazuje da su stari lovci bili daleko napredniji nego smo to mislili, gotovo nevjerojatno sofisticirani. Pastir koji je otkrio ovo mjesto promijenio je sve, rekao je jedan akademik.
Klaus Schmidt kaže kako vjeruje da je upravo to mjesto gdje je nekada bio biblijski vrt Eden. 'Gobekli Tepe je hram u Edenu', rekao je Klaus. Na nalazištu postoje mnogi dokazi koji upućuju na to da je edenski vrt koji se spominje u Bibliji upravo na području kurdske Turske. Sagrađen je u vrijeme kada su ljudi uživali u stvaranju arhitekture, složenih rituala i umjetnosti, prije nego je trauma agrikulture uništila njihov životni stil i njihov raj. Gubitak raja ima neobično loš utjecaj na ljudski um. Arheološki pronalasci sugeriraju da su žrtve žive zakopane u velikim jamama. Djeca su zakopana živa, a odrasli umirali sukobljavajući se jedni s drugima. Ovo su gotovo nepojmljivi događaji, ako se izume da su se ljudi bojali bogova i bili izbačeni iz raja. Na ovj su način tražili kako prikladno umiriti nebo.
U ovom je divljaštvu možda ključ do konačne i zbunjujuće misterije. Kamenje Gobekli Tepea netaknuti su iz nekog nepoznatog razloga. Davno, ovo je mjesto namjerno i sistematski zakopano. 8.000 godine prije Krista tvorci Gobeklija svoje su postignuće zakopali ispod tisuća tona Zemlje, stvarajući tako umjetna brda na kojima su Kurdi čuvali ovce sve do 1994.