Širenje fonda riječi

Imenice i glagoli uče se raznim dijelovima mozga

Slika nije dostupna
Imenice i glagoli lijepo se slažu u rečenicama, no zapravo se uče u različitim dijelovima mozga.

Novi istraživanje moglo bi objasniti zbog čega djeca imenice nauče prije glagola, ali i zašto odrasli na kognitivnim testovima imaju bolje rezultate i brže rekacije na imenice.

Istraživači su pomoću magnetske rezonance pratili mozgove 21 osobe tijekom njihovog upamćivanja 160 novih imenica i glagola. Ispitanici su morali dokučiti značenje novog termina na temelju konteksta kojeg su dobivali u dvije rečenice.

Primjerice, u frazi 'Djevojka je dobila jat za Božić' i 'Kum je bio toliko nervozan da je zaboravio jat', imenica 'jat' znači prsten. Slično je i sa 'Student je nisao tjesteninu za doručak' i 'Muškarac je iznisao ukusno jelo za nju', gdje je 'nisati' izmišljen glagol za 'kuhati'.

'Cilj studije je bilo simulirati proces usvajanja novih riječi tijekom naših života', izjavio je autor studije Rodríguez-Fornells, psiholog sa Sveučilišta u Barceloni.

Snimke mozga pokazale su da je tijekom učenja novih imenica bilo aktivirano područje mozga koje je povezano s obradom vizualnih podataka i objekata, dok je učenje novih glagola aktiviralo područja povezana sa semantičkim i konceptualnim aspektima te ono uključeno u obradu gramatike.

Osim toga, aktivacija određenih dijelova mozga bila je povezana i s tim koliko su ispitanici dobro naučili imenicu, dok se to nije odnosilo i na glagole.