Otkriće je objavljeno u najnovijem broju časopisa 'Molecular Cell' gdje je međunarodni tim znanstvenika, uz pomoć metoda s područja stanične biologije, biokemije i genetike miševa, uspio identificirati proteine koji djeluju kao receptori autofagije, procesa čišćenja. Riječ je o proteinima NBR1 i p62, koji su već duže vrijeme povezani s razvojem tumora i neurodegenerativnih bolesti.
'U vrijeme gladovanja stanice stežu remen, pa počinju probavljati svoje vlastite bjelančevine i stanične organe. Taj proces, poznat pod nazivom autofagija, događa se u posebnim organelama koje nazivamo autofagosomima (proteinima). Tu su strategiju razvile stanice kvasca za preživljavanje u teškim vremenima, a tijekom evolucije ona se razvila u neku vrstu procesa samočišćenja. Vrijednost autofagosoma je u tome što oni znaju točno koje bjelančevine i organele trebaju razgraditi', objasnio je Ivan Đikić, profesor na Biokemijskom institutu te Centru za izvrsnost (CEF) u Frankfurtu.
Navodi da je proces autofagije poznat više od trideset godina, ali se nitko nije sjetio potražiti receptore koji taj proces čine toliko selektivnim. Đikić je u tome području imao određenu prednost, s obzirom na to da sa svojom skupinom znanstvenika nekoliko godina istražuje jedan drugi proces samočišćenja u stanicama - razgradnju malenih proteina u proteazomu, koji djeluje kao neka vrsta molekularne sjeckalice. To je otkriće objavljeno prošle godine u časopisu 'Nature'.
'Znamo da se molekule koje treba eliminirati označavaju malenim proteinom ubikvitinom, kojeg prepoznaje receptor koji se nalazi na ulazu u proteazom. Bilo je prirodno pretpostaviti da sličan mehanizam prepoznavanja postoji i kod razgradnje bjelančevina od strane autofagosoma', rekao je Đikić. Kad je skupina znanstvenika predvođena Yoshinorijem Ohsumijem u Japanu objavila da su otkrili ubikvitinu slične proteine (AGT8) na vanjskoj površini autofagosoma te nastavila raditi na dokazivanju da su ti proteini specifični za autofagiju, Đikić i Vladimir Kirkin odmah su započeli svoju potragu za potencijalnim receptorima pri autofagiji koji bi se mogli vezati na skupinu AGT8 proteina.
Ivan Đikić i Ivana Novak, postdoktorantica s Mediteranskog instituta za istraživanje života daljnja istraživanja na tom području usmjeravaju na mitohondrijska djelovanja, stoji u priopćenju.