Arheološka senzacija na otoku Krku otkrivena je posve slučajno. Prije šest mjeseci novi vlasnik kuće započeo je radove na obnovi, i nemalo se iznenadio kada je ispod poda otkrio ostatke hrama iz vremena prije Krista. Ovaj je hram među 10 takvih nevjerojatnih arheoloških lokaliteta na svijetu.
Prigodno je na Valentinovo danas svečano predstavljen javnosti.
U gradu Krku planiraju ovo otkriće dobro iskoristiti u turističke svrhe.
Božica Venera jedna je od najvažnijih likova rimske mitologije. Ona je božica ljubavi, braka, plodnosti i ljepote. Prema rimskoj mitologiji rođena je iz morske pjene. Bila je udata za Vulkana, ružnog Boga kovača - kojeg je, prema slobodnijim verzijama, bezočno varala s njegovim vlastitim bratom Marsom. No, nije se libila ni ljubovanja s drugim bogovima. Vulkana je naravno najviše ljutilo kad bi bila s Marsom, pa su od njegove ljutnje, kažu rimske legende, nastale erupcije vulkana Etna.
U slobodnim tumačenjima Venerin hram je služio za orgije - u rimsko su vrijeme prema tim tumačenjima sve žene jednom u životu trebale otići u hram i voditi ljubav s neznancem.
Konzervator s Krka, arheolog Nino Novak kratko nam je pojasnio službenu arheološku verziju koja će se sigurno naći u promidžbenim materijalima važnog nalazišta. Neudate žene i djevojke svakog su prvog aprila prigodno odlazile u Venerin hram. U posebnim su obredima Venerin kip darivale najljepšom odjećom, miomirisnim uljima i cvijećem. Na taj su način molile za sreću u ljubavi, sretnu udaju i plodan brak.