Poljoprivrednoj hrani nedostaje vitamin D, i dok ga svjetliji ljudi mogu proizvoditi kada su izloženi ultraljubičastim zrakama, tamnija je koža mnogo manje učinkovita u tome. Ljudi s blijedom kožom mogli bi biti potomci Europljana koji su dramatično promijenili svoju prehranu nakon što su se prebacili s lovačkog načina života na uzgoj žitarica. Znanstvenici sa Sveučilišta u Oslu vjeruju da je ova promjena u prehrani možda kod naših tamnoputih predaka, razvijala bljeđu kožu kako bi prebrodili ovaj problem. Već se prije povezivala boja kože i vitamin D dobivenog iz sunčeve svjetlosti.
‘U Engleskoj od prije 5.500 do prije 5.200 godina hrana se drastično mijenjala. To je dovelo do brzog razvoja svjetle kože’, rekao je Johan Moan, koji je provodio istraživanje. Prije se vjerovalo da je koža naših predaka postepeno svijetlila kako bi skupljala više vitamina D, te također kada su se selili sjevernije, na mjesta gdje je bilo manje sunca. Sada znanstvenici vjeruju da je promjena u prehrambenim navikama od hrane bogate vitaminom D također igrala veliku ulogu u posvjetljenju kože. Posebno blijeda koža ljudi u Skandinaviji moguće je da se razvila kako bi maksimizirana količinu vitamina D koji se mogao proizvesti, rekli su znanstvenici. Ako je ova teorija istinita to bi značilo da su do tog vremena u povijesti naši su preci imali tamnu put.