Rezultati su to istraživanje koje su nedavno među osnovnoškolcima i srednjoškolcima u pet hrvatskih gradova proveli Hrabri telefon i Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba.
Naime, 42 posto ispitanika kaže da nisu bili uznemireni, a 31 posto da su im upućena pitanja bila smiješna ili su ih doživjeli kao dio zabave.
Ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba Gordana Buljan Flander ocjenjuje kako podaci ukazuju da djeca i mladi ipak posjeduju određena znanja i vještine za prepoznavanje opasnosti, te se znaju zaštititi u takvim situacijama i prekinuti komunikaciju koja postaje nelagodnom.
31 posto djece dobilo od osobe koju su upoznali putem interneta njegovu sliku bez odjeće "Nažalost, dio djece imao je uznemirujuće reakcije nakon razgovora i pitanja o intimnim detaljima i seksualnosti, jer se 14 posto osjećalo nelagodno, šest posto se sramilo, devet posto je bilo nervozno ili iziritirano, a deset posto se osjećalo jako uznemireno", rekla je Buljan Flander Hini.
Istraživanje je obuhvatilo djecu između 11 i 18 godina u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku, Osijeku i Opatiji. Njime se željelo provjeriti u koje svrhe djeca koriste internet, jesu li izloženi nepoželjnom seksualnom materijalu i intimnim pitanjima te kako reagiraju na to.
Rezultati pokazuju da 22 posto djece i mladih iz ukupnog uzorka smatra da uznemiravanje, prijetnje i primanje seksualnih poruka putem mobitela i interneta ne treba prijaviti.
Od onih koji bi takva iskustva prijavili, 24 posto ih ne zna kome bi trebali prijaviti, devet posto smatra da treba prijaviti administratoru, 37 posto policiji a 45 posto roditeljima.
Među 840 ispitanika koji su bili izloženi pitanjima seksualnog karaktera, najčešće su primali pitanja o seksu, ljubljenju i seksualnim iskustvima (67 posto), intimnim dijelovima tijela (31 posto), samozadovoljavanju (29 posto) i odjeći koju nose (42 posto) dok je njih 39 posto dobilo poziv na susret ili seks.
Među njima je 39 posto onih od kojih je zatraženo da se slikaju ili snimaju u seksi pozama, ali to nisu učinili, dok se šest posto djece slikalo te slike i poslalo.
Također se pokazalo da je 31 posto djece dobilo od osobe koju su upoznali putem interneta njegovu sliku bez odjeće.
Od 2003 djeteta koji su komunicirali s drugima putem interneta, njih 290 je otišlo na sastanak i upoznavanje s on-line prijateljem kojeg do tada nisu poznavali uživo.
U 14 posto slučajeva pratili su ih roditelji, 49 posto ispitanika išlo je s prijateljima a 37 posto je na sastanak otišlo samo.
"Takav podatak sugerira da je nužno podučavanje djece o mogućim opasnostima pri upoznavanju on-line prijatelja koje ne poznaju uživo, ali i koracima koje moraju poduzeti kako bi bili sigurni kada žele internet prijatelje", rekla je Buljan Flander.
Internet koristi svaki dan 49 posto sudionika ankete, 34 posto nekoliko puta tjedno, a 17 posto nekoliko puta mjesečno. Najviše da bi razgovarali s prijateljima (63 posto) te za skidanje različitog sadržaja (61 posto) i traženje sadržaja za školu i učenje (47 posto).
Više od polovice sudionika (60 posto) izjavljuje da ih roditelji poučavaju o opasnostima vezanim uz internet i načinima zaštite, dok više od trećine djece (36 posto) smatra da njihove roditelje ne zanima što oni rade na internetu.
Polovica ispitanika kaže da roditelji nisu prisutni dok koriste internet, a 46 posto da su ponekad prisutni. Samo 2,5 posto djece kaže da je jedan od roditelja uvijek prisutan dok su na internetu.