Ta čudna životinja dugačka 40 cm pripada redu jednootvora, sisavaca koji se legu iz jaja. Njezino je krzno prilagođeno životu u vodi, a mužjak luči otrov sličan zmijskom.
Osim toga, čudnovati kljunaš pliva zatvorenih očiju, ušiju i nosnica, oslanjajući se na senzore u kljunu kojima otkriva slaba električna polja što ih emitira njegov plijen ispod vode. A da sve bude još zanimljivije, ženka nema dojke, nego njezini mladunci sišu mlijeko koje luči kroz kožu, poput klokanice.
"Genom čudnovatog kljunaša predstavlja amalgam karakteristika drevnoga reptila i sisavaca", primijetili su znanstvenici. Neki od njegovih 52 kromosoma, koji se odnose na spolna obilježja, odgovaraju čak i ptičjima, poznatim kao "Z".
"Ta fascinantna mješavina u genomu kljunaša daje nam brojne pokazatelje o funkciji i evoluciji svih genoma sisavaca", naglasio je u priopćenju glavni autor studije Richard Wilson, direktor Centra za istraživanje genoma sveučilišta u Washingtonu.
Doista, uspoređujući njegov genom i genom sisavaca znanstvenici su mogli "proučavati gene koji su sačuvani kroz cijelu evoluciju", objasnio je Wilson.
Dešifrirani genom pripada ženki nazvanoj Glennie koja živi u Australiji, a u istraživanju su sudjelovali znanstvenici iz osam zemalja.
Tijekom analize znanstvenici su Glennien genom usporedili s ljudskim, psećim, mišjim, oposumskim i kokošjim. Čudnovati kljunaš dijeli 82 posto njihovih gena, zaključili su znanstvenici. On ima oko 18.500 gena, odnosno gotovo dvije trećine čovjekovih.