Zahvaljujući svojim prirodnim osobinama, mikroalge posjeduju klimatske kvalitete jer troše ugljični dioksid, i energetske jer su bogate lipidima koji se mogu iskoristiti za proizvodnju biodizela.
"Na tragu smo jednom od najnevjerojatnijih i najrevolucionarnijih otkrića u borbi s klimatskim promjenama i zadovoljavanju energetskih potreba", ocijenio je Frederic Hauge, predsjednik norveške ekološke organizacije Bellona.
Zamisao je u tome da se plinovi koje ispuštaju tvornice, termocentrale i druga postrojenja koja onečišćuju okoliš sakupljaju i uz dodavanje vode ubrizgavaju u "fotobioreaktore", goleme prozirne cijevi s algama koje se hrane plinom na načelu fotosinteze.
Ideja je uspješno ispitana na uglednom Tehnološkom institutu u Massachusettsu (MIT). Nakon prolaska kroz 'juhu' s algama, ispušni plinovi iz njegove kogeneracijske centrale (koja istodobno prizvodi električnu i toplinsku energiju koju pak koristi za grijanje vode ili pare) imali su 50 do 82 posto manje CO2 i 85 posto manje dušikova oksida koji imaju snažan staklenički učinak.
Nakon iskorištenja alge se mogu zakopati pod morem ili pustiti u more gdje će ga stalno čistiti od ugljikova dioksida.
Ova ideja je još u začetku i znanstvenici moraju pronaći tehnološka rješenja koja će omogućiti njezinu realizaciju u industrijskim razmjerima te utvrditi koja je vrsta alge, među stotinama tisuća postojećih, najprikladnija za ovu svrhu.