Pravi problem je, tvrde kanadski znanstvenici, u tome što vjerojatno znate previše, odnosno što vam je mozak trenutno pretrpan nepotrebnim informacijama, kojih se trebate riješiti, kako biste se opet prisjetili bitnijih stvari, ili kako ne biste jednostavno stali u onom što radite zbog 'pomanjkanja pameti'.
Eksperimenti koji su provedeni, pokazali su kako gubitak u pamćenju, koji dolazi sa starijom dobi nije isključivo vezan za usporavanje rada mozga. Pravi problem zapravo je problem koji mozak ima sa zaustavljanjem dotoka nebitnih informacija i njihovim remećenjem bitnih informacija, ključnih za obavljanje tekućih poslova.
Tri testa
Znanstvenici su obavili tri testiranja unutar eksperimenta. prvo je bilo usporedba radnog pamćenja kod mladih i starijih osoba. Cilj je bio da ispitanici zapamte zadnje riječi iz nekoliko rečenica, a ukupni rezultati pokazali su kako su mlađe osobe bile bolje u toj vrsti pamćenja, piše Daily Mail.
U drugom testu, znanstvenici su htjeli dokučiti što je to sprječavalo kratkoročno pamćenje kod starijih volontera, čija je prosječna dob bila 67 godina. Otkrili su, u testu pokazivanjem slika životinja i njihovim kasnijim prepoznavanjem u redoslijedu kojim su se pojavljivale, da starije osobe imaju problem s brisanjem prve neposredne informacije iz memorije.
Relaksacija i meditacija
Treći i konačan test pokazao je kako problemi s pamćenjem jednostavno nisu posljedica usporavanja rada mozga. Naprotiv, kod starijih osoba otkrili su kako imaju problema sa suzbijanjem nebitnih informacija, što dovodi do problema s koncentracijom na trenutne stvari. Znanstvenici stoga preporučuju vježbe relaksacije, kako bi se mozak riješio privremenih nepotrebnih informacija i kako bi se mogao usredotočiti na tekuće stvari.
Kao moguću terapiju preporučuju učenje jezika, ili sviranje muzičkog instrumenta. Na kraju, izgleda, starije osobe zapravo nisu zaboravljive, već jednostavno znaju i zadržavaju previše nebitnih stvari.