Navala na kredite prije dvije do tri godine, a potom kriza i neredovito plaćanje dugova razlog su za visoke kamate. Ne pridonosi ni država, jer dok je god hrvatsko gospodarstvo nestabilno, a financije vise o niti, privatne banke svoju dobit osiguravaju preko građana.
'Mnogo neurednije otplate kredita i kod poduzeća i kod stanovništva predstavljaju trošak za banke i logično je da ga one ugrađuju u kamatne stope.', pojasnio je guverner Željko Rohatinski. 'Jedini tko može utjecati na kamate je tržište', nadalje za Novu TV tumači viceguverner Davor Holjevac.
>> Šuker: Bohaček si svašta dozvoljava, neka i banke počiste u svom dvorištu
Prošlogodišnja dobit banaka u Hrvatskoj nakon oporezivanja iznosila je gotovo 3,5 milijarda kuna. Savjetnik predsjednika HGK-a za bankarstvo Miljenko Fičor smatra kako je 'situacija u Sloveniji, gdje su banke imale visoku dobit, pokazala da upravo ta dobit može biti element za smanjenje kamatnih stopa.'
No u Hrvatskoj to nije slučaj i želimo znati zašto. HNB je tek karika u lancu. Visina kamata, poruka je gospodarske komore, ovisi i o financijskoj i monetarnoj stabilnosti zemlje. 'Neće biti pada kamata ako ne krene oporavak gospodarstva i poboljšanje stanja stanovništva, prvenstveno zaposlenih', naglašava Fičor.
Ministar financija prije nekoliko dana rekao je kako su hrvatske financije stabilne te da Vlada ne može utjecati na kamatne stope banaka. Banke, iako većinom u inozemnom vlasništvu u Hrvatskoj su neovisne. Kamata preko kojih ostvaruju dobit ne žele se odricati. U akciji Želimo znati i dalje ćemo inzistirati na pitanju, do kada.
Želimo znati u Dnevniku Nove TV, večeras u 19.15 sati
Više u večerašnjem Dnevniku Nove TV i portalu.