Američki su znanstvenici otkrili da bi 'prorjeđivanje' mamografije na jednom u dvije godine smanjilo rizike lažno pozitivnih rezultata za trećinu. I s rijeđim mamografijama rak dojke bi se svejedno 'uhvatio' u ranom stadiju, piše u istraživanju znanstvenog tima iz Seattlea objavljenom ovog tjedna u Annals od Internal Medicine.
Američko vladino tijelo koje se bavi izradom mjera prevencije bolesti 2009. godine predložilo je da žene na rutinske mamografije krenu u dobi od 50 a ne 40 godina života baš zbog ovako visokog postotka lažno pozitivnih rezultata koji su kod žena stvarali nepotrebne psihičke traume i strahove da su oboljele od raka dojke. Njihove su preporuke tada izazvale val prosvjeda onkologa i zainteresiranih koji su tvrdili da ta pretraga spašava život i vrijedna je rizika lažno pozitivnih rezultata.
Istraživači su analizirali podatke iz registra oboljelih od raka dojke koji uključuje više od 169 tisuća žena u dobi od 40 do 59 godina u SAD-u. Utvrdili su da tijekom deset godina mamografija svake druge godine umjesto svake godine smanjuje rizik lažno pozitivnih rezultata sa 61 posto na 42 posto.
Među karcinomima kao uzrocima smrti rak dojke drugi je vodeći uzrok smrti žena u SAD-u nakon raka pluća. Širom svijeta ta bolest godišnje odnosi živote 500 tisuća ljudi, a dijagnosticira se godišnje kod gotovo 1,3 milijuna osoba širom svijeta. (Hina)