Bilo bi im bolje da jedu namirnice bogate vodom, kao što je voće, povrće, riža, juhe i variva.
Provedena studija obuhvatila je 1000 žena. Uspoređena je količina tekućine koju one svakodnevno unose, bilo hranom ili pićem.
Na kraju istraživanja znanstvenici nisu pronašli uzročno posljedičnu vezu između količine ispijene vode i ostalih napitaka kao što su kava, čajevi i sokovi, i tjelesne težine.
No, pronađena je veza između tekućine koja je uzeta iz hrane, odnosno žene koje konzumiraju više hrane bogate tekućinom, imaju manju tjelesnu težinu. Također imaju i manji tjelesni ideks mase.
Znanstvenici kažu kako je još nejasno zašto hrana bogata vodom, a ne sama tekućina utječe na težinu. Nagađaju kako bit leži u činjenici da hrana bogata vodom, odnosno voće, povrće i riža, je također bogata vlaknima.
Zbog toga se ljudi prije osjećaju i duže ostaju siti, te se ne prenajedaju.
U korist tome govori i druga studija koja pokazuje da jedemo manje nakon konzumiranja hrane bogate vodom, no ne i nakon ispijanja vode.
'Te studije sugeriraju da konzumiranje vode kao sastavne komponente hrane potiče sitost te djeluje protiv pretilosti', izjavio je jedan od znanstvenika.
U drugu ruku, voda konzumirana zasebno nema takav učinak.
Ovo nije prva studija koja se pozabavila opće poznatom teorijom o važnosti ispijanja osam čaša vode na dnevnoj bazi kako bi sačuvali zdravlje.