"Interes za pohranu matičnih stanica je velik i svakoga dana primamo tri do četiri upita, a dosad smo pohranili nekoliko desetaka uzoraka umbilikalne krvi", izjavila je voditeljica banke dr. Branka Golubić Čepulić.
U KBC-u Zagreb ističu da se otvaranje banke za osobne potrebe ubrzalo zahvaljujući Zakladi Ana Rukavina, koja je uredila prostor i nabavila veći dio opreme za prvu javnu banku krvi iz pupkovine, koja je počela s radom u ožujku prošle godine.
Cijena pohrane i čuvanja matičnih stanica za osobne potrebe iznosit će 15.000 kuna, a uzorci će se čuvati do punoljetnosti djeteta. Roditelji koji se odluče za pohranu prethodno će rodilištu platiti 1.000 kuna troškova vađenja zaostale krvi iz pupkovine novorođenčeta i pripreme za prijenos u banku matičnih stanica.
Uzorci s matičnim stanicama čuvat će u se u tekućem dušiku na temperaturi od minus 196 Celzijevih stupnjeva, a prvi spremnik omogućuje pohranu više od 3.000 uzoraka.
Matične stanice iz pupkovine ili umbilikalna krv mogu pomoći u liječenju 70-ak bolesti, najčešće u liječenju leukemije, ali i kod nasljednih bolesti kao što su poremećaj sinteze hemoglobina, bolesti metabolizma te poremećaja imunološkog sustava.
Od nedavno se matične stanice primjenjuju i u regenerativnoj
medicini, osobito u liječenju kardiovaskularnih i neurodegenerativnih bolesti.
Prilikom primitka u banku ispituje se kvaliteta uzoraka, što ovisi o količini uzete krvi u rodilištu te zdravstvenom stanju majke, zatim se krv obrađuje kako bi se stanicama omogućilo da prežive smrzavanje i otapanje, ističe dr. Golubić Čepulić.
Dosad su hrvatski roditelji, prema saznanjima liječnika, krv iz
pupkovine pohranjivali u Austriji, Grčkoj, Belgiji i Madžarskoj.