Danas se obilježava Svjetski dan spavanja. Jeste li znali da trećinu života provodimo spavajući, a o tome kako spavamo ovisi kvaliteta one druge dvije trećine života koje provodimo budni? Spavanje krijepi, pomlađuje, vraća vitalnost, ljepotu, mir, sposobnost koncentracije, te nije pretjerano reći da je spavanje pola zdravlja i ljepote.
Premalo odmaranja, i smetnje spavanja su se razvili u modernu civilizacijsku bolest, upozoravaju iz Hrvatskog torakalnog društva. Noćna nenaspavanost može dovesti do dnevne pospanosti, zamora, slabe koncentracije i loše memorije, te povećati rizik pogrešaka i nezgoda, upozoravaju iz Hrvatskog torakalnog društva.
Poremećaj spavanja vrlo je česta smetnja, predstavlja poteškoće pri osnivanju ili trajanju spavanja, a izazivaju ga najraznovrsniji uzroci; fizički ili kad mozak naprosto tijekom spavanja 'zaboravi' disati, što se zove apneja.
Riječ 'apneja' potječe iz grčkog jezika i označava prestanak disanja. 'Apneja u spavanju je naziv za bolest koja se manifestira kao poremećaj spavanja. Bolesnici od te bolesti prestaju disati veći ili manji broj puta u snu, a da najčešće o tome nemaju pojma. Apneja pokušava ugušiti spavača. Prekid disanja uzrokuje prekid u opskrbi organizma kisikom, kao i kašnjene izdisanja ugljičnog dioksida, čime se organizam truje.
Bolesnik će prije ili kasnije nastaviti disati, a može se i probuditi, ali se najvjerojatnije ničeg od toga ne će sjećati. Ovakvi se incidenti mogu u toku noći ponoviti i na stotine puta. To može dovesti do težih posljedica, kao što su bolesti mozga, srca i krvnih žila, ili stradanje radi spontanog padanja u san na poslu ili u prometu.
Hrkanje je prateći simptom ove bolesti, iako svi hrkači ne moraju biti i apnejičari. Apneja spada u grupu bolesti tzv. tihih ubojica, jer djeluje i razara dok bolesnici spavaju.
Od apneje, prema različitim studijama, u svijetu obolijeva između dva do devet posto stanovništva, što je otprilike jednako učestalosti dijabetesa, o kojem se zna gotovo sve.