'Svi dosadašnji preventivni programi nisu dali rezultata, a očekivali smo da će Hrvatska još 2000. godine bili oslobođena duhanskog dima', rekao je predsjednik Hrvatskog društva za zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja Hrvatskog liječničkog zbora dr. Veljko Đorđević.
Podsjetio je da se u nas s organiziranim odvikavanjem od pušenja počelo početkom 70-tih, 1987. godine osnovana je Zagrebačka škola nepušenja, a od 90-ih do danas bilo je više javno-zdravstvenih akcija protiv pušenja.
Prema dvjema studijama, 89 posto liječnika i 75 posto pušača vjeruju da je prestanak pušenja najvažniji korak u poboljšanju zdravlja, budući da je pušenje rizični čimbenik za pojavu 30-ak bolesti, rekla je voditeljica Odjela vaskularne neurologija iz KB-a Sestre milosrdnice prim. Nevenka Blažić Čop.
Glavni cilj istraživanja bio je pokretanje dijaloga između pušača koji žele prestati pušiti i njihovih liječnika opće prakse. U studiji Stop anketirano je oko 2.900 liječnika iz 17 zemalja, a u studiji Support više od 2.700 odraslih pušača iz 11 zemalja, među kojima i 50 liječnika i 174 pušača iz Hrvatske.
Hrvatski su pušači, pokazala je studija, na posljednjem mjestu među ispitanicima po svjesnosti da je pušenje više od navike, odnosno da je ono ovisnost i zdravstveni poremećaj.
Veliki postotak pušača u Hrvatskoj misli da je prestati pušiti snagom vlastite volje nešto najteže što su pokušali, no 74 posto njih nije voljno o tome razgovarati ni s liječnicima niti s okolinom.
Ispitivanje je pokazalo da u Hrvatskoj znatno manji broj liječnika (29 posto) preporučuje razne metode prestanka pušenja od liječnika u Europi i svijetu (66 posto). Ipak, hrvatski liječnici drže da novi učinkoviti lijekovi znatno mogu pridonijeti uspješnom prestanku pušenja.