Što je intolerancija na hranu?

Slika nije dostupna
Često se alergija na hranu poistovjećuje s intolerancijom, međutim, prava alergija na hranu je puno rjeđa i ima je oko 8 % djece i 4 % odraslih.

Alergija je brza reakcija imunološkog sustava na neke proteine iz hrane i može se potvrditi laboratorijskim testiranjem. 

Intolerancije su češće, jačina reakcije ovisi o dozi, reakcija se može javiti na aditive ili prirodno prisutne tvari iz hrani, a simptomi su brojni i često zbunjujući. Laboratorijskog testa u pravilu nema, pa Howard Dengate, suosnivač Network-a Food Intolerance najboljom dijagnozom smatra eliminacijsku dijetu: kreće se s hranom s niskom razinom slicilata, amina i bez oko 50 aditiva koji bi mogli stvarati probleme. Zatim se u prehranu uvodi jedna po jedna sumnjiva namirnica.

Zanimljivo je da potrošači povezuju ono što su pojeli sa svojim trenutnim simptomima jedino ako se reakcija javi unutar pola sata nakon jela. Kod alergije na npr. kikiriki, simptomi se javljaju odmah, dok se kod intolerancije mogu pojaviti nakon nekoliko sati ili čak dana. Simptomi intolerancije na hranu se mogu svrstati u 5 kategorija:

1. osip, ekcem i druge promjene na koži
2. problemi s gornjim dišnim putevima, astma, česte prehlade i infekcije uha
3. nadutost, trbobolja, zatvor, proljev
4. glavobolje
5. problemi sa spavanjem, koncentracijom, depresija

Sve veću zabrinutost potrošača oko toga što sve hrana koju jedemo sadrži potvrđuju i rezultati agencije Mintel: tržište hrane bez glutena, bez laktoze i druge bez hrane se od 2000. godine u Velikoj Britaniji povećalo za preko 300 %.