Počinju tegobe

Stiže 'ono' doba godine...

Slika nije dostupna
S prvim pravim proljetnim danima počinju se javljati i prvi problemi za alergičare. Koje tegobe možemo očekivati i kako ih liječiti? Odgovore smo potražili kod dr. Andreje Barišin iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Što je uopće alergija? To je prejaka reakcija imunološkog sustava na uobičajeno neopasne tvari kao što je pelud. Dodir s takvim tvarima (alergenima) uzrokuje stvaranje specifičnih protutijela koji potiču otpuštanje upalnih tvari, uključujući histamin iz upalnih stanica koje se nalaze u sluznici vjeđa i dišnog sustava.

Zato su najčešći simptomi alergija sljedeći:

• šmrca i začepljen nos
• oči suze
• grlo škaklja
• ponestaje daha i otežano je disanje
• kihanje
• kašljanje
• promuklost
• svrbež očiju, nosa i grla
• alergijski podočnjaci zbog povećanog dotoka krvi
• upala očnih kapaka (konjunktivitis)
• oči su okružene crvenilom i naotećene
• kožni ekcemi
• povraćanje
• dijareja

Proljeće je vrijeme kada najviše alergičara pati od peludi. Ona se stvara u većini klimatskih pojaseva u proljeće, ljeto ili jesen. Pelud se u zraku prenosi sa stabala, trave ili korova, te ga je stoga gotovo nemoguće izbjeći. Primjerice, ambrozija izaziva peludnu alergiju ili polinozu, a simptomi variraju od obićne peludne hunjavice pa sve do teških napada bronhalne astme.

>> Nakon teške hrane - detoksikacija: Evo što treba jesti!

Koje alergije su prve 'na tapeti'?

Što se tiče peludnog kalendara, on se znatno razlikuje za kontinentalnu i obalnu Hrvatsku. U Dalmaciji postoje biljke koje alergičarima mogu stvarati probleme čitave godine. To su koprive, čempresi, borovi i trave. Od siječnja do lipnja tu su još breza, joha i lijeska. Od ožujka do lipnja to su grab, platana, jasen i vrba, a u ljetnim i jesenskim mjesecima hrast, maslina i ambrozija.

Alergičare kontinentalne Hrvatske na početku godine smetaju lijeska, joha, čempresi, topola i jasen. U proljeće im tegobe izazivaju vrba, grab, breza i hrast. Ljetne mjesece obilježava pelud trava, kopriva i ambrozije.

Alergije su često nasljedne

'Poznato je da se sklonost alergijama nasljeđuje. Ako ste vi alergični, velika je mogućnost da će alergični biti i drugi članovi obitelji. No, nije nužno da ćete biti alergični na istu tvar jer se nasljeđuje predispozicija za razvoj alergije', kaže doktorica Barišin.

Događa se i da ljudi često ne znaju razlikovati prehladu od alergije Međutim prehlada nestaje za nekoliko dana, dok se alergijski simptomi mogu i pojačati u određenim uvjetima i mogu izgledati beskonačni.

Kako ublažiti simptome alergije?

Postoji nekoliko lijekova koji se mogu nabaviti u svakoj ljekarni, a koji pomažu olakšavanju simptoma alergije na pelud.

Antihistaminici učinkoviti su protiv kihanja, začepljenog nosa, svrbeža očiju i grla. Blokiraju učinak histamina koji je odgovoran za razvoj alergijskih simptoma. Neki uzrokuju pospanost, što je važno imati na umu ako ste vozač.

Dekongestivi smanjuju začepljenost i oticanje nosne sluznice, dišni put čine prohodnijim čime se olakšava disanje. Mnogi lijekovi dostupni u slobodnoj prodaji sadržavaju kombinaciju antihistaminika i dekongestiva.

Nosni sprejevi dostupni su u slobodnoj prodaji i na recept a mogu se koristiti protiv alergija. Postoje različiti oblici sprejeva: kortikosteroidni sprej, dinatrij-kromoglikatni, dekongestivni sprej i fiziološka otopina.

Dr. Andrea Barišin objasnila nam je kako se alergije mogu liječiti i hiposenzibilizacijom. 'To je način imunoterapije gdje se injekcijama u tijelo unose male količine alergena. Injekcije se daju obično jednom tjedno. Nakon nekoliko injekcija tijelo stvara toleranciju na alergen. Međutim, radi održavanja tolerancije i dalje su potrebne injekcije alergena jednom mjesečno kroz nekoliko godina', kaže dr. Barišin.

A vi? Muče li i vas alergije? Kako si pomažete?

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook