Akciju je podržala i Žito zajednica, pa su pojedini veliki proizvođači kruha smanjili količinu soli u svojim proizvodima za 10 posto. To je prvi korak ka krajnjem cilju kampanje - smanjenju udjela soli u proizvodima za 25 posto budući da sol utječe na povećanje krvnog tlaka koji je pak glavni čimbenik za pojavu moždanog udara, infarkta i koronarne bolesti, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare.
Hrvati u organizam unose između 12 i 20 grama soli dnevno što je daleko iznad preporučene količine od 5 do 6 grama, a zna se i da su za normalno funkcioniranje organizma dovoljna dva grama dnevno, istaknuo je predsjednik Hrvatskog društva za aterosklerozu akademik Željko Reiner. Između 70 i 80 posto soli unosimo gotovom ili polugotovom hranom, pa tako samo jedna kriška kruha sadrži 6 grama soli. Ostalih oko 30 grama soli unosi dosoljavanjem hrane ili uzimanjem namirnica koje sadrže sol.
Izravno oštećuje arterijsku žilu
Predsjednik Hrvatskog društva za hipertenziju doc. Bojan Jelaković ističe kako prekomjeran unos soli djeluje na tlak tako da izravno oštećuje arterijsku žilu, srčani mišić i remeti bubrežnu funkciju, a sve je to moguće spriječiti. Ističe kako bi 10-postotnim smanjenjem soli u proizvodima, ljudi dnevno u organizam unijeli 1-2 grama soli manje što bi utjecalo na smanjenje tlaka za 2-3 milimetra žive. To bi i državi uštedjelo znatna sredstava budući da liječenje jednog milimetra žive dnevno stoji jedan euro mjesečno.
Stručnjaci navode da previše soli ima utjecaja i na neke druge bolesti poput osteoporoze, učestalosti pojave karcinoma želuca i bronhalne astme. Akciju smanjenog unosa soli podržava i Hrvatska agencija za hranu, koja će započeti s unošenjem količine natrijevog klorida u deklaracije proizvoda. Kako bi se znalo da imaju više soli, u svijetu se crvenom bojom označavaju proizvodi koji sadrže 1,25 grama soli na 100 grama proizvoda.