Istraživanje je trajalo nekoliko godina, a obuhvatilo je 154 djevojčice od njihove 5. godine.
S 13 godina, 14 djevojčica pokazivalo je simptome koji ih svrstavaju u rizičnu skupinu, tj. potencijalni su kandidati za bolesti srca, moždani udar ili dijabetes tipa 2.
Sve su imale prekomjernu težinu, visok krvni tlak i vrlo visok nivo kolesterola u krvi.
Istraživanje je pokazalo da su njihovi roditelji, koji su većinom i sami u rizičnoj skupini, manje pazili na prehranu od onih čija djeca nisu u rizičnoj skupini.
No, u vrlo ranom djetinjstvu jedina razlika u njihovoj ishrani bila je što su pretile djevojčice pile puno više sokova nego ostale.
Već s 9 godine, rizična je skupina svakodnevno pila 50 više zašećerenih sokova od one nerizične.
"To ne znači da su sokovi loši, no znači da ih se djeci previše daje", rekla je nutricionistica Leslie Bonci. "Nijedno dijete ne bi smjelo piti sokova koliko želi."
"Metabolizam je nešto što se razvija od najranijih dana pa roditelji na takve stvari trebaju paziti od samog početka jer posljedice se mogu vidjeti tek s 13 ili 14 godina."
Dosadašnja istraživanja o povezanosti između konzumiranja zašećerenih voćnih sokova i pretjerane težine kod djece dala su različite rezultate. Američka udruga pedijatara je do sada zastupala stav da djeci treba ograničiti unos sokova - za uzrast od jedne do šest godina poželjno je dati od 115 do 140 mililitara dnevno.