U spolne odnose Hrvati u prosjeku stupaju sa 17, a Hrvatice sa 17,5 godina, pokazalo je istraživanje koje je provedeno između 2005. i 2010. godine.
To je, kaže Štulhofer, u prosjeku s ostalim zemljama, te nije prerano. Istraživanje je također pokazalo da u Hrvatskoj ne postoji trend ranog ulaska u spolne odnose, kao nekim zapadnim zemljama.
>> Zdravstveni odgoj: Doznajte što doista stoji u kurikulumu
Na stavove većine, odnosno 80 posto osoba, o spolnim odnosima ne utječe religioznost. Kod malog broja, većinom žena, na stav o seksu vjera ima utjecaj, ali i one većinom ne čekaju brak da bi stupile u prvi spolni odnos.
Štulhofer je na pitanje novinara komentirao i letak koji crkva dijeli po školama i u kojem se protivi četvrtom modulu zdravstvenog odgoja u školama. 'Literatura iz koje su izvukli citate i dijeli na letku je preporučena literatura za profesore i nastavnike i nije namijenjena učenicima niti da se iz nje predaje na nastavi', kazao je Štulhofer.
Podaci iz ne baš svježih istraživanja kažu da su mladima dominantni izvori informacija o spolnosti prijatelji i televizija. Zanimljivo, seks prije braka nepihvatljiv je za samo osam posto djevojaka i dva posto mladića.
'Postojao je samo mali efekt religioznosti kod iznimno religioznih djevojaka, koje su nešto kasnije, ali još uvijek prije ulaska u brak, stupale u seksualne odnose', kaže Štulhofer.
Mladi u Hrvatskoj prvi spolni odnos imaju s prosječno sedamnaest godina, djevojke zbog zaljubljenosti, mladići tjelesne potrebe. 'Tu ne opažamo nikakav trend onoga što ljudi zapravo pretpostavljaju, da postoji sve ranije ulaženje u seksualne odnose kod mladih', kaže Štulhofer.
U Njemačkoj, zahvaljujući zdravstvenom odgoju, mladi sve kasnije stupaju u spolne odnose, a njih 92 posto koristi zaštitu. Kod nas se oko edukacije i dalje polemizira. 'Promiskuitetno ponašanje se promovira. Rodna ideologija, primjerice, gdje se govori 'ja sam muškarac s vaginom', kaže Vice John Batarelo, iz Pastorala obitelji.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook