Rast stope preživljavanja oboljelih od raka u Europi

Slika nije dostupna
Europa bilježi rast stope preživljavanja oboljelih od raka, pri čemu Velika Britanija i Danska zaostaju po stopama preživljavanja za zemljama koje izdvajaju ista sredstva u sustav zdravstvene skrbi, pokazale su dvije nove studije Eurocarea.

Studije obuhvaćaju podatke iz 83 registra oboljelih od raka u 23 zemlje, a pokazuju sve manje razlike među pojedinim zemljama kada je u pitanju stopa preživljavanja oboljelih od te bolesti.

"Rast stope preživljavanja i postupno smanjenje razlika među pojedinim geografskim regijama uglavnom su rezultat poboljšanja usluga zdravstvene skrbi u zemljama koje su dosada bilježile niske stope preživljavanja, što možda zrcali kvalitetniju skrb za oboljele od raka", zaključili su talijanski istraživač Franco Berrino i njegove kolege u časopisu The Lancet Oncology.

Stopa preživljavanja u slučaju četiri najučestalije vrste raka - raka debelog crijeva, raka pluća, raka dojke i raka prostate - kao i u slučaju raka jajnika najviša je u srednjoj Europi i u većini nordijskih zemalja.

Južna Europa nalazi se u sredini, a slijede Velika Britanija i Irska te istočna Europa.

Studije se temelje na podacima o 2,7 milijuna oboljelih od raka.

Istraživači napominju da kada bi sve zemlje bilježile stopu preživljavanja od 57%, kakvu bilježe Norveška, Švedska i Finska, broj smrtnih ishoda nakon dijagnoze smanjio bi se u petogodišnjem razdoblju za 150000, odnosno 12%.

Sukladno očekivanjima, pokazalo se i da u većini slučajeva vrijedi načelo "što se više ulaže u zdravstvenu skrb, to su više stope preživljavanja".

Izuzetak su samo Velika Britanija i Danska.

Tako je u Velikoj Britaniji stopa preživljavanja u petogodišnjem razdoblju nakon postavljanja dijagnoze iznosila oko 42% za muškarce i 52% za žene, dok je u Europi prosječna stopa preživljavanja iznosila 45% za muškarce i 55% za žene.

Time je Britanija tek za nekoliko postotnih bodova nadmašila zemlje poput Slovenije, Poljske i Češke, i to usprkos osjetno većoj potrošnji na zdravstvenu skrb.

Istraživači ocjenjuju da je uzrok takvog rezultata zakašnjela dijagnoza i lošija kvaliteta zdravstvenih usluga.

"Ako je stopa preživljavanja u određenoj zemlji osjetno niža nego u ostalim zemljama, posebno onima podjednako bogatima, tada sustav zdravstvene skrbi vjerojatno ne funkcionira kako bi trebao", zaključili su autori studije.