I do 20 slučajeva godišnje bilježi se u Hrvatskoj, u posljednjih nekoliko godina, a svima je zajedničko to što se bolest obično otkriva u kasnoj fazi.
"Lišmanioza se širi uglavnom ljeti, a spremnik parazita je životinjska krv, najčešće psa, lisice ili čaglja", pojasnio je za Večernji list dr. Marko Sviben, voditelj odjela za parazitologiju HZJZ-a.
Dakle, komarac koji ubode zaraženu životinju, širi bolest, odnosno parazite i na čovjeka. Doktor Sviben pojašnjava kako postoje dva oblika te bolesti, a oni su kožni i manifestni.
Kožni oblik bolesti nije opasan po život, a za njega su karakteristične ranice na mjestu uboda komarca, koje dugo ne zarastaju te traju mjesecima i obično se nalaze po rukama i licu, upozorava dr. Sviben. nakon početka liječenja, koje je obično u kasnoj fazi, ostaju ružni ožiljci.
Manifestni oblik lišmanioze je opasniji i može završiti smrću čovjeka, ukoliko se ne liječi. "Liječnici ga obično ne prepoznaju odmah, jer zaražena osoba ima nespecifične simptome", istaknuo je dr. Sviben. Oboljele osobe obično imaju povišenu tjelesnu temperaturu, povećanu slezenu i jetru te znakove anemije.
Godišnje u svijetu od ovog drugog oblika lišmanioze u svijetu umre čak 60.000 osoba, dok ih oboli i do dva milijuna. Velik je problem i to što za lišmaniozu ne postoji cjepivo, a jedina zaštita su sredstva za zaštitu kože protiv uboda insekata, odnosno repelenti.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na mobilnih uređaja.