Vrlo rano u proljeće ili pred kraj zime, ako je blaga i sunčana, u kontinentalnom dijelu Hrvatske prvo se pojavljuje pelud johe, lijeske i čempresa. Zatim slijedi pelud topole, brijesta, vrbe, jasena, graba i breze.
Većina drveća koje cvate od veljače do svibnja otpušta ogromne količine alergogenog peluda koji se širi vjetrom i čije koncentracije u zraku dosežu visoke i vrlo visoke koncentracije, osobito u ožujku i travnju.
Zatim slijedi vrlo dugo razdoblje cvjetanja trava, od travnja do
rujna, čiji je pelud izrazito alergogen, te period cvjetanja korova od kojeg je najopasnija ambrozija, čiji pelud apsolutno dominira u kolovozu i rujnu.
Na smanjenje nekih vrsta peluda u zraku svaki pojedinac može utjecati tako da, primjerice, redovitom košnjom održava travnjak oko svoje kuće.
Na taj način se sprječava formiranje cvatova i otpuštanja peluda, a koncentracije peluda trava u zraku višestruko smanjuju.
Slično je i s ambrozijom, jer ako se počupaju biljke tog korova prije nego se formiraju cvjetovi, dakle u svibnju, lipnju i prvoj polovici srpnja, koncentracije peluda te biljke svakako će se bitno smanjiti.
Građani mogu napraviti puno za sebe i svoje susjede i ako prilikom sadnje drveća naprave izbor i zasade drveće s nisko alergogenom peludi.
Osobe alergične na pelud trebaju se informirati o kretanjima peludnih alergena.
Ako su koncentracije vrste peluda u zraku na koju su alergični
umjerene, visoke ili vrlo visoke, neka izbjegavaju izlazak za sunčanog i vjetrovitog vremena između 12 i 18 sati.
Za odlazak u prirodu neka izaberu dan nakon kiše, jer su tada
koncentracije peluda u zraku najniže.
Ako ipak moraju boraviti na otvorenom, nakon povratka kući trebaju oprati ruke, otuširati se, oprati kosu i presvući odjeću kako bi spriječili unošenje peluda u prostor gdje borave.
Ako mogu, najbolje je da borave u zatvorenim i klimatiziranim
prostorima, te uzimaju redovito terapiju propisanu od liječnika.