O tome kako se zaštititi u nadolazećim sve hladnijim danima i na koji način obratiti pažnju na zaštitu od raznoraznih viroza, prehlada, gripa i sličnih sezonskih bolesti, porazgovarali smo s dr. Tatjanom Nemeth Blažić i HZJZ-a. Kako bi ste znali zadržati zdravlje na optimalnoj razini, nije dovoljno znati samo kako se izliječiti, već na koje načine zarazi možete dati što manje šanse da upravo vas zahvati.
>> Evo što trebate jesti i piti, a što izbjegavati kada ste prehlađeni!
Generalno govoreći, u hladnim mjesecima u godini (kraj jeseni, zima, rani proljetni mjeseci) javljaju se respiratorne infekcije koje se prenose zrakom. To su zarazne bolesti čiji uzročnici su mikroorganizmi (virusi, bakterije), a koji se nalaze u dišnim organima osobe, te se odatle aerosolom, tj. preko kapljica koje se izbacuju iz usta i nosa prilikom kašljanja, kihanja, govora, smijanja osobe koja je bolesna, šire. Nosilac zaraze može biti i bez simptoma (kliconoša) i tako zarazu širiti u okolinu.
Problem zatvorenih prostora
'Naime, čovjek prilikom govora, kihanja, kašljanja izbacuje u svoju okolinu sitne kapljice koje mogu sadržavati različite mikroorganizme. Te kapljice mogu dospjeti do druge osobe i ta osoba može ih udahnuti. Možete se zaraziti i dotičući virusom inficirane površine i zatim ih prenoseći u svoj nos i usta', ističe dr. Nemeth.
Jedno od objašnjenja za sezonsko javljanje respiratornih infekcija koje se prenose putem zraka, jest da je čovjek čovjeku bliži u hladno vrijeme, jer se više zadržava u zatvorenim prostorima. Koncentracija kapljica, isto tako, u hladno godišnje doba u volumenu zraka veća u hladno godišnje doba zbog zatvaranja prozora. To mogu biti svi respiratorni virusi, uključivo virus gripe te drugi virusi (npr. virus vodenih kozica), koji se prenose zrakom, odnosno aerosolom.
'Do udaljenosti od oko pola metara mogu dopirati kapljice iz usta ili nosa oboljele osobe prilikom kihanja, kašljanja ili govora. Drugi način zaraze je da sitni aerosol dugo lebdi u zraku pa je moguća infekcija i dulje vrijeme nakon sto je osoba boravila u prostoru. Zbog toga je nastanak respiratornih infekcija češće povezan sa zrakom u zatvorenim prostorima, a u hladnijem dijelu godine većinom se i boravi u zatvorenim prostorima', ističe naša sugovornica.
Počela je sezona virusnih bolesti
Prema podacima virusološkog laboratorija za respiratorne viruse Službe za mikrobiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u sklopu kojeg se nalazi i laboratorij za gripu koji je dio međunarodne mreže laboratorija Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), trenutačno su na našem području u cirkulaciji respiratorni virusi parainfluence, adenovirusi, a započinje veliki epidemijski val respiratorno sincicijskog virusa, koji će svoj maksimum doseći krajem prosinca i početkom siječnja. Virus gripe se u Hrvatskoj obično pojavljuje od prosinca do ožujka. Prošle godine je prvi put izoliran polovicom siječnja, pojasnila je dr. Nemeth.
Jak imunološki sustav najbolja je obrana od svih infekcija, uključujući one koje se javljaju u hladnijim mjesecima u godini, poput respiratornih infekcija, gripe i prehlade. Prirodnu otpornost se može ojačati pravilnom ishranom, unosom dovoljne razine tekućine, nepušenjem, redovitim i umjerenim vježbanjem te izbjegavanjem alkohola i stresa. Pravilna prehrana podrazumijeva dovoljan unos raznovrsnih namirnica u preporučenim količinama pojedinih grupa namirnica (bjelančevina, ugljikohidrata i masti) i mnogo voća i povrća. 'Treba uzimati dovoljno tople tekućine - juha i biljni čajevi osobito su pogodni zato što su bogati mineralima', savjetuje dr. Nemeth.
Vitamin C nije lijek, ali pomaže imunitetu
'Nije dokazano da uzimanje velikih količina vitamina C mogu spriječiti ili izliječiti prehladu. No vitamin C može smanjiti trajanje i težinu simptoma prehlade, a svježe voće i povrće bogato vitaminima može pomoći imunološkom sustavu u borbi protiv infekcije. Organizam će biti najotporniji uz pravilnu prehranu, tjelovježbu, izbjegavanje cigareta, alkohola i stresa, i uz dovoljno odmora', kaže naša stručnjakinja.
Paziti na odjeću i vožnju u javnom prijevozu
Isto tako, treba nositi odjeću i obuću adekvatnu vremenskim prilikama i aktivnostima. U hladnijem periodu godine važno je imati na sebi odjeću adekvatnu vanjskim temperaturama, i ne izlagati se, ukoliko ne morate, prejakoj hladnoći i vlazi jer se nahlađivanjem može povećati osjetljivost organizma na infekcije, gripu i prehladu.
Oprezan treba biti i u javnom prijevozu, jer je veći rizik zaraze nekom zaraznom bolesti, koja se prenosi putem zraka odnosno aerosolom ili kapljicama, koje izlučuje oboljela osoba ili asimptomatski nosilac uzročnika. 'Od općih mjera prevencije je izbjegavanje bliskog kontakta sa oboljelom osobom, provjetravanje prostorija. Jednostavnim općim postupcima i higijenom smanjujete rizik da se vi sami zarazite, a ujedno i širenje virusa i drugih mikroorganizama u okolinu i širenje infekcija na druge', ističe dr. Nemeth.
Protiv gripe postoji i specifična zaštita cijepljenjem. Preporučuje se osobama kojima gripa predstavlja veliki rizik od komplikacija, pa i smrtni. To su osobe starije od 65 godina i osobe s kroničnim oboljenjima bilo srca, bilo dišnih putova, bubrega, oboljeli od dijabetesa i osobe oslabljenog imuniteta. Posavjetujte se s liječnikom o cijepljenju protiv gripe.
Za kraj, donosimo i sažetak savjeta stručnjaka kako se zaštititi i spriječiti zaraze koje prijete u nadolazećem hladnom razdoblju.
• Izbjegavajte dodirivati oči, nos i usta neopranim rukama
• Perite ruke učestalo sa sapunom i tekućom vodom da uklonite uzročnike bolesti koje ste možda pokupili dodirujući kontaminirane predmete
• Izbjegavajte bliski kontakt s osobama koje imaju temperaturu, kašlju ili kišu. Ako možete tj. ako baš ne morate, nemojte u sezoni gripe ići na neka mjesta gdje se okuplja puno ljudi u zatvorenim prostorima (naprimjer kazališta, kina…). Reducirajte vrijeme provedeno na tim mjestima
• Češće provjetravajte prostorije u kojima boravite
• Redovitim, umjerenim vježbanjem (npr. 30 minutna šetnja pet puta tjedno) jača se imunološki sustav i smanjuje vjerojatnost dobivanja prehlada i drugih infekcija
• Izbjegavajte cigarete i alkohol budući da obje tvari u pravilu smanjuju otpornost na infekciju
• Vodite računa o respiratornoj higijeni. Prekrijte nos i usta s papirnatom maramicom kad kašljete ili kišete, te je nakon toga bacite u najbliži koš za smeće. Tako smanjujemo širenje virusa. Ako pri ruci nemate maramice i ako nemate mogućnost nakon toga odmah oprati ruke, bolje je usta i nos prekriti podlakticom nego dlanom
• Ako se razbolite ne idite u školu i na posao i ograničite kontakt s drugim osobama dok imate simptome gripe
• U slučaju bolesti najbolje je mirovati, preležati bolest kod kuće, dati organizmu priliku da se oporavi i ujedno ne prenositi virus na druge. Primjereno mirovanje i odmor ključni su za oporavak od gripe - ako se potpuno ne oporavite, možete produžiti trajanje bolesti ili izazvati komplikacije.
• Gripa i prehlada su virusne, a ne bakterijske bolesti, pa nema smisla liječiti ih antibioticima na svoju ruku. Bude li bakterijskih komplikacija, one se liječe antibioticima, ali o tome odlučuje liječnik
• Zapazite li da se ne oporavljate, imate teškoće s disanjem ili zaduhu, danima ne možete sniziti tjelesnu temperaturu, obavezno se obratite liječniku
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook