Po statistikama studije strukovne revije 'Alkohol: Klinička i eksperimentalna istraživanja', potpuni apstinenti, kao i liječeni alkoholičari koji više ne piju, umiru puno mlađi nego oni koji konzumiraju veće količine alkohola. Pod većim količinama alkohola podrazumijevaju se tri čaše na dan, ali to ovisi o veličini čaše i jačini alkohola.
Redovito ispijanje crvenog vina dobro je za zdravlje srca, žile, smanjuje mogućnost krvnih ugrušaka, a poboljšava i socijalni život. No, studija pokazuje da oni koji se alkohola klone zapravo umiru ranije jer se radi o pripadnicima nižeg socijalnog razreda, koji su podložniji stresu i imaju manji krug prijatelja. Istraživači su u obzir uzimali socijalno-ekonomski status, razinu fizičke aktivnosti, te broj prijatelja. Na čelu istraživanja, koje je trajalo preko 20 godina i provedeno je na 1800 sudionika starih od 55 do 65 godina, bio je psiholog Charles Holahan s teksaškog Sveučilišta.
>> Otkriven alkohol koji ne izaziva mamurluk
Tijekom tih 20 godina 65 posto sudionika, koji su apstinirali, su umrli, dok je od onih koji su redovito pili, umrlo 40 posto, piše 24ur. Kritike upućene istraživanju su da su preko 63 posto sudionika bili muškarci, pa omjer muškaraca i žena nije dobro raspodijeljen. No, preveliko pijenje alkohola s druge strane vodi do ciroze jetre, uništava moždane ćelije, te utječe na sjećanje.