Rizik od moždanog udara, kako se napominje, moguće je smanjiti djelovanjem na čimbenike poput nezdrave prehrane, stresa, tjelesne neaktivnosti, debljine, prekomjernog pijenja alkohola, pušenja, povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti i povišene masnoće u krvi, priopćilo je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi u prigodi Hrvatskog dana moždanog udara, 21, lipnja.
Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem cirkulacije u mozgu što dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima.
Najčešći simptomi moždanog udara su utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela, poremećaji govora, naglo zamagljenje ili gubitak vida osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja, naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka, gubitak ravnoteže ili koncentracije povezani s drugim simptomima, omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanašanje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima.
Moždani udar zahtijeva hitan prijevoz bolesnika u zdravstvenu
ustanovu, napominje se u priopćenju.
Danas se primjenjuje i specifična terapija za ishemijski moždani udar u kojem je onemogućen protok krvi kroz ugruškom začepljenu arteriju, i to upotrebom lijekova koji mogu otopiti ugrušak koji je blokirao žilu i na taj način omogućiti ponovnu uspostavu krvotoka i sprječavanje odumiranja živčanih stanica. Ta terapija može se primijeniti unutar prva tri sata od nastanka ishemijskog moždanog udara.
Ministarstvo zdravstva priprema uspostavu jedinica za moždani udar kako bi se broj umrlih znatno smanjio.
Epidemiološki podaci iz zapadnih zemalja pokazuju smanjivanje morbiditeta i mortaliteta od moždanog udara u zadnjim desetljećima prošloga stoljeća, što je izravna posljedica preventivnih aktivnosti.
Od svih umrlih u Hrvatskoj, 15,7 posto umire godišnje zbog moždanog udara i njegovih posljedica, odnosno 8154 osobe. U odnosu na prethodne godine taj se broj smanjuje što je i rezultat preventivnih pregleda za osobe starije od 50 godina koje je pokrenulo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi.