Mediteranska hrana, kakvu uglavnom uzimaju stanovnici uz Sredozemno more, temelji se na maslinovu ulju, voću, žitaricama, orašastim plodovima, povrću i ribi, uz manje količine crnog vina, ali i uz ograničenu potrošnju mesa, mliječnih proizvoda i alkohola.
Već je godinama poznato da je svaka namirnica iz te kuhinje dobra protiv kardiovaskularnih bolesti i kroničnih degenerativnih bolesti, ali znanstvenici kažu da još nije bilo istraživanja o utjecaju takve prehrane na dulje vremensko razdoblje.
Skupina znanstvenika sa sveučilišta u Firenci pod vodstvom Francesca Sofija, čiji su radovi u četvrtak objavljeni na internetskoj stranici British Medical Journala, obradila je podatke prikupljene u 12 međunarodnih istraživanja provedenih od 1966. do lipnja 2008., u kojima je sudjelovalo više od 1,5 milijuna ispitanika čije su se prehrambene navike i zdravlje pratili od tri do 18 godina.
Tako su utvrdili da je strogo pridržavanje mediteranskog režima prehrane povezano s puno manjim rizikom smrtnosti. Opća smrtnost i smrtnost od krvožilnih bolesti manja je za devet posto kod korisnika mediteranske prehrane, učestalost raka manja je šest, a Parkinsonove i Alzheimerove bolesti 13 posto.