Krv uzeta od nekoliko vijetnamskih pacijenata koji su preboljeli ptičju gripu virusnog soja H5N1, u laboratorijskim je pokusima uspjela zaštititi miševe od nekoliko sojeva virusa, izvijestila je međunarodna skupina znanstvenika iz Vijetnama, Švicarske i SAD-a, objavili su britanski mediji.
U slučaju izbijanja epidemije ptičje gripe među ljudima, znanstvenici vjeruju da bi antitijela izolirana iz krvi oboljelih pacijenata mogla biti potencijalna zaštita od zaraze ptičjom gripom kod ljudi, a otkriće bi moglo dovesti do novih načina liječenja spomenute infekcije u kombinaciji s do sada poznatim cjepivom.
Od 2003. godine virus ptičje gripe soja H5N1 ubio je više od 180 osoba diljem svijeta. Neke su zemlje već osigurale određene količine cjepiva u slučaju izbijanja epidemije kod ljudi, no nitko ne zna u kojoj će mjeri cjepivo biti učinkovito, izvijestio je Reuters.
Znanstvenici su uspjeli stvoriti ljudska monoklonska protutitijela, čija je zadaća prepoznati virus H5N1. Ta vrsta protutijela posebno je izgrađena za 'napad' na neke proteine, u ovome slučaju one otkrivene u virusu H5N1.
"Uspjeli smo pokazati da je ova tehnika djelotvorna u sprečavanju i neutraliziranju infekcije nastale virusom ptičje gripe soja H5N1 kod miševa", rekao je dr. Cameron Simmons iz vijetnamske Bolnice za tropske bolesti u Ho Ši Minu. No, znanstvenici ističu kako nije riječ o novome pristupu, s obzirom da je otprije poznato da protutijela uzeta iz ljudske krvi mogu izliječiti ili spriječiti razne infekcije, primjerice razne podtipove hepatitisa ili bjesnoće. Naš imunosni sustav antitijela koristi kako bi neutralizirao bakterije i viruse.
"Od četiri odrasla darovatelja krvi uključena u našu studiju kod kojih je otkriven visokopatogeni soj ptičje gripe H5N1 uzeli smo uzorke krvi i izolirali antitijela koja proizvode bijele krvne
stanice", objasnio je jedan od znanstvenika koji su sudjelovali u istraživanju.
Pokusnoj skupini miševa najprije su ubrizgali protutijela, izolirana iz krvi osoba koje su preživjele zarazu virusom H5N1. Miševi su zatim izloženi virusu, no protutijela su se pokazala vrlo učinkovitima u borbi protiv njega. Skupina miševa koja nije primila antitijela uginula je. Tretman antitijelima miševe je štitio još 72 sata nakon zaraze. Ovo je, prema mišljenju znanstvenika, važan podatak jer se antivirusni lijekovi moraju dati što prije nakon otkrića infekcije - najbolje u roku od 48 sati - kako bi bili učinkoviti.
Znanstvenici se nadaju da će uskoro moći obavljati i učinkovite pokuse na ljudima.