Zgrušavanjem krvi objašnjava se i činjenica da su pacijenti skloni strahu do četiri puta više izloženiji bolesti srca od psihički stabilnih osoba. Stoga izreka da se nekomu "ledi krv u žilama" doslovce opisuje zdravstveno stanje osoba sklonih paničnom strahu.
Stručnjaci bonnskog sveučilišta usporedili su krv pacijenata koji pate od paničnih poremećaja ili straha od kontakata (socijalne fobije) s krvlju zdravih pacijenata. Ustanovili su da organizam kod osoba sklonih strahu sprječava brzu pojavu takozvane fibrinolize, koja s vremenom uklanja ugrušak primjerice u slučaju ozljeda.
"To naravno ne znači da osobe s naglašenim strahom sad moraju strahovati i da će ih pogoditi srčani udar", izjavila je voditeljica istraživanja Franziska Geiser.
"Ustanovljene vrijednosti bile su uvijek u fiziološkom području, dakle bez akutne opasnosti", dodala je.
Stvarna opasnost javlja se tek onda kad se strahu pridruže drugi čimbenici rizika, primjerice pušenje ili pretilost.