Novi 'režim' prehrane

Istina o jajima i kako se jeftino prehraniti tijekom jeseni i zime!

Slika nije dostupna
Iako meteorolozi najavljuju još toplih, pa i vrućih dana, ljeto je ipak iza nas. Stigla je jesen, a nakon nje, naravno, slijedi zima. Ulazimo u hladniji dio godine, a u skladu s tim moramo promijeniti 'režim' prehrane.

Lagani obroci kojima smo se hranili tijekom ljeta, za vrijeme niskih jesenskih i zimskih temperatura trebali bi biti zamijenjeni bogatijom trpezom. 'Traži se topla juhica, i tzv. puni obrok koji podrazumijeva nekakav komadić mesa i priloge', savjetuje nutricionist dr. sc. Ignac Kulier. Obroci kojima ćemo se hraniti tijekom jeseni i zime zasigurno bi trebali imati i više kalorija.

'To znači da ćemo imati veće i masnije obroke, a povećat će se kalorijski udio škrobastih namirnica kao što je primjerice krumpir', kaže Kulier te napominje da se ta jeftina, ali i korisna namirnica može pripremiti na brojne načine. Osim krumpira, za organizam su za hladnijeg dijela godine iznimno korisna i jaja.

'S obzirom da je meso (bez obzira bilo svježe, osušeno ili smrznuto) skupo, onaj sloj ljudi s najnižim prihodima posegnut će za jajima koja predstavljaju vrlo solidan izvor bjelančevina i 13 vitamina i minerala. Kad smo spomenuli jaja, valja reći kako vlada fama o tome kako je to hrana s visokim sadržajem kolesterola i da je treba pod svaku cijenu izbjegavati. Najnovija istraživanja sa sveučilišta Harvard tu su predrasudu definitivno razbila. Naime, u mehanizmu stvaranja masnih plakova u našim krvnim žilama, djeluje više čimbenika, a jaja su među njima najmanji. Puno je važnije koliko tijekom dana unesemo vlaknaste strukture, a to znači lisnatog povrća i voća. Ukratko, koliko tijekom dana unesemo zaštitnih čimbenika, a osobito antioksidanta, jer nas oni štite od oksidacije kolesterola i njegovog deponiranja u arterijama', otkrio je Kulier za Dnevnik.hr.

>> Znate li kako ojačati imunitet i izbjeći viroze i prehlade?

Tijekom jeseni, napominje Kulier, također treba konzumirati što više povrća i voća. 'Prema tome glavni obrok bi trebao biti 'cušpajz' iz bakine kuhinje i drugi obroci na bazi povrća, primjerice kupus s krumpirom, kupus s flekicama…', savjetuje Kulier.

Iako se za vrijeme vrućih ljetnih dana najviše konzumiraju salate, ne treba ih zaboraviti niti tijekom jeseni i zime. Ali, na stolu bi se češće trebao nalaziti i grah. 'Crveni grah je relativno jeftina namirnica koja će ove jeseni i zime mnogima biti glavni obrok. Naime, crveni grah i šljive vrlo visoko stoje na ljestvicama zaštitnih čimbenika tj. antioksidanta, a lako i brzo se pripremaju. Toplo preporučam crveni grah na salatu s tunjevinom. A poslije toga jeftin kolač s dizanim tijestom u koje su ubodene zrele šljive. Obrok je kalorijski snažan, ali istovremeno bogat zaštitnim čimbenicima', kaže Kulier.

Zaključuje kako 'broj obroka pred zimu ne bi trebalo povećavati, ali svakako bi im trebalo pojačati kalorijski doprinos. Uz napomenu da doručak ostaje glavni dnevni obrok koji treba pažljivo isplanirati jer odlazak na posao bez energije je najgora varijanta prehrane'.

TOP NAMIRNICE I JELA ZA HLADNIJI DIO GODINE

>> Topla juhica

>> Meso

>> Škrobaste namirnice

>> Jaja

>> Kupus

>> Crveni grah

>> Šljive

>> 'Cušpajz'

 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook